Sindikat novinara Hrvatske je organizacija koja socijalnim dijalogom, unapređenjem medijske regulative i kolektivnim ugovorima štiti radni, socijalni i profesionalni status svih zaposlenih u medijima. Sindikat je osnovan 1990. godine i od tada je stvorio jedinstvenu platformu oko koje se organiziraju radnici u medijima. Trenutno sindikat broji oko 2000 članova, od kojih većina radi na Hrvatskoj radioteleviziji. Javni servis je najzastupljeniji u sindikatu jer tamo još uvijek postoji kolektivni ugovor. Ostali članovi su iz manjih medijskih kuća, dok u većini privatnih medija ne postoje kolektivni ugovori, a to znači (u većini slučajeva) ni sindikalno organiziranih radnika. Glavni cilj našeg sindikata je pregovaranje o dugoročnim kolektivnim ugovorima. U hrvatskom medijskom sektoru imamo samo dva kolektivna ugovora na razini medijskih kuća, dok ih je prije desetak godina bilo jedanaest. Prije nego što krenemo u širu analizu o tome što je dovelo do pada broja kolektivnih ugovora, smanjenja broja sindikalnih radnika i smanjenja radnih prava, moramo se prvo osvrnuti na prošlost.
Kako je došlo do smanjenja broja kolektivnih ugovora u medijima?
Posljednja tri desetljeća u zemljama bivše Jugoslavije sindikati su izloženi negativnom diskursu od strane poslodavaca i političara i prikazuje ih se kao relikte komunističkog režima. Međutim, prava radnika u toj prošlosti bila su na višim razinama nego danas. Posljednjih godina, mnoge javne institucije poput obrazovnog sustava, medija i izvršne vlasti imale su ulogu u procesu stigmatizacije sindikata. Na kraju je javni diskurs doprinio tome da u sindikatima rade, a i sa radničkim pravima se bave većinski starija populacija stanovništva, a većini sindikata je ponestalo mehanizama i alata za nošenjem sa brzim mijenama na tržištu rada. Možemo reći da postoji nekoliko velikih događaja koji su doveli do urušavanja radnih prava medijskih radnika u Hrvatskoj. Najprije privatizacija medija u 1990-ima, zatim gospodarska kriza 2007./2009., te promjene Zakona o radu 2014. godine. U novije vrijeme i kriza uzrokovana pandemijom Covid-19 utjecala je na smanjenu potražnju za radnom snagom u medijskom sektoru.
Prosvjed za 1. Maj
Utjecaj deregulacije radnog prava i zakonskih promjena u 2014. bio je značajan jer je doveo do lakšeg otpuštanja radnika, čineći sektor nesigurnijim i smanjujući cijenu rada. Kao rezultat te deregulacije vidjeli smo u svim sektorima porast nesigurnih i atipičnih oblika rada, posebice u medijskom i kulturnom. Budući da se mladi radnici zapošljavaju na određeno vrijeme i putem raznih oblika kratkotrajnih ugovora, neminovno smo vidjeli smanjenje broja sindikalno organiziranih radnika. Posebno je bolno što prava izborena prije sto godina, poput pravila 8–8–8 (osam sati sna, osam sati rada, osam sati odmora), više ne vrijede. Sve navedeno je dovelo do manje naknada za sindikate. No, došlo je vrijeme da se taj trend preokrene i da se osigura dugovječnost sindikata koji su prijeko potrebni za očuvanje radničkih prava.
Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) i predsjednica Europske federacije novinara (EFJ)
Organiziranje u SNH
Nakon što je 2019. godine vodstvo Sindikata novinara Hrvatske preuzela Maja Sever, dugogodišnja novinarka javne TV (Hrvatske radiotelevizije – HRT), a odnedavno i prva žena predsjednica Europske federacije novinara, rastao je broj sindikalnih aktivnosti. Tako smo trenutno u procesu pregovora oko novog kolektivnog ugovora za radnike HRT-a te ponovno krećemo u pregovore o granskom kolektivnom ugovoru u medijima. U suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom intenzivno radimo na kreiranju javnih medijskih politika, često obilazimo redakcije na lokalnoj razini i radimo na edukaciji novinara o važnosti kolektivnih ugovora u medijima. „Freelanceri“ su se počeli učlanjivati u sindikat, a sredstva za rad sindikata prvi put se osiguravaju kroz projektno financiranje. Kroz dodatna projektna financiranja – koliko god nesigurno bilo – naš sindikat pokrenuo je više aktivnosti. Npr. prije otprilike 12 godina sindikati su se u medijima okupili u inicijativi za donošenje i potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora, no svi su pregovori s poslodavcima propali i ta inicijativa je ponovno pokrenuta kroz projekt „Sindikati za pravedan oporavak“. Prije nego što naš sindikat uđe u sljedeći korak pregovora s poslodavcima i drugim socijalnim partnerima, radimo na okupljanju svih sindikata u medijskom sektoru, medijskih i pravnih stručnjaka te medijskih radnika, kako stalno zaposlenih tako i freelancera, kako bismo pojačali pritisak na regulatore. Okupili smo radni tim u kojem su predstavnici Sindikata novinara Hrvatske, Sindikata obrazovanja i medija te Sindikata grafičkih i medijskih djelatnika i dogovorili daljnje korake i radnje. Također, u ovaj važan proces uključili smo i Hrvatsko novinarsko društvo, kako bi borba za bolje uvjete rada bila jača.
Ono što je vrlo važno reći je da kroz isti projekt, „Sindikati za pravedan oporavak“, radimo i na jačanju kapaciteta za kolektivno pregovaranje u lokalnim medijima. Redakcijama u lokalnoj zajednici pristupamo preko postojećih sindikalnih povjerenika, a cilj je izgradnja kapaciteta redakcija za socijalni dijalog, educiranje sindikalnih povjerenika redakcija i aktivnih članova sindikata kako bi mogli direktno implementirati stečena znanja i vještina te pokrenuti postupke kolektivnog pregovaranja unutar svojih redakcija.
Sastanak s predsjednicima i članovima udruženih sindikata o budućem djelovanju za pregovore o granskom kolektivnom ugovoru u medijima u Hrvatskoj
Novi članovi — novi načini zapošljavanja
Za gransko kolektivno pregovaranje u medijima vrlo je važno u proces uključiti freelancere. Ono što je problematično kod freelancera je to što većina njih radi od kuće i zaposleni su na atipične ugovore, što otežava njihovo organiziranje. U mnogim europskim zemljama samozaposleni radnici nisu uključeni u kolektivne ugovore, a postoji i određeni trend rasta ovog oblika rada. U nekoliko zemalja Srednje i Istočne Europe freelance novinarstvo postalo je među glavnim oblicima novinarskog rada. Istraživanje i prikupljanje podataka jedan je od načina da saznamo više o našim članovima i kolegama novinarima, ali i da ih uključimo u rani dijalog. Trenutno provodimo anketu i prikupljamo podatke o atipičnim radnicima u medijima, a prikupljene podatke iskoristit ćemo za izradu preporuka za medijske politike i zakonodavstvo, ali i kao podršku našim pregovorima za granski kolektivni ugovor.
U prošlosti smo također koristili istraživanja kako bismo došli do članova i lobirali za njihova prava. Na početku krize izazvane COVID-19, sindikat je anketirao kolege freelancere o njihovim radnim pravima i utjecaju pandemije na njih. Istraživanje je pokazalo da je 28,7 posto slobodnih novinara ostalo bez posla tijekom pandemije, njih 26,2% izgubilo je većinu dosadašnjih angažmana, a za 15,9% naših ispitanika obujam posla je prepolovljen. Nakon što je naš sindikat prikupio te podatke, zajedno s Hrvatskim novinarskim društvom lobirali smo kod nadležnog ministarstva i osigurali jednokratnu financijsku potporu slobodnim novinarima kako bi im nadoknadili dio izgubljenih prihoda.
Isječak iz Video podcasta “Sindikalna kuhinja”
Još jedan način na koji pristupamo članstvu, ali i širimo svijest o važnosti sindikalnog organiziranja je kroz “novije” medijske formate poput video i audio podcasta, agitacijskih videa na društvenim mrežama i sl. Nedavno smo započeli snimanje video podcasta “Sindikalna kuhinja”, u kojoj kuhamo hranu i razgovore s članovima sindikata, novinarima, studnetima, medijskim radnicima o važnosti sindikata, a posebno o specifičnoj potrebi da se usuglasi i potpiše prvi granski kolektivni ugovor.
Suradnja i solidarnost s drugim medijskim kućama u regiji
Sindikat novinara usko surađuje s drugim novinarskim organizacijama u regiji. Jedan od projekata “Lokalni mediji za bolje društvo” realiziran je zajedničkim djelovanjem Sindikata novinara Hrvatske, Slovenskog novinarskog društva, Društva novinara Bosne i Hercegovine i Nezavisnog društva novinara Srbije. Projekt ima za cilj jačanje neovisnosti i slobode lokalnih medija kao temeljnog izvora informacija za građane u lokalnim sredinama. Ako medijski radnici u regiji protestiraju, štrajkaju ili traže bilo kakvu podršku, kad god možemo, podržimo ih. Tako je bilo i sa slovenskom javnom televizijom, gdje su medijski radnici štrajkom tražili veće plaće, autonomiju u radu i promjene na vrhu. Kolege iz Hrvatske također su podržali kolege u Sloveniji i održali govore podrške na njihovom prosvjedu u Ljubljani. Također, naš sindikat vrlo blisko surađuje s Organizacijom za radničku inicijativu i demokratizaciju, mladim aktivistima, sociolozima, znanstvenicima čiji je terenski rad sa sindikatima te istraživački i znanstveni rad prepoznat u cijeloj regiji.
Članovi SNH, HND-a i mladi aktivisti BRID-a na zajedničkoj akciji potpore Slovenskoj tiskovnoj agenciji
Mladima je posvećena i druga aktivnost Sindikata novinara. Na 34. redovnoj skupštini Sindikata novinara Hrvatske prihvaćene su izmjene Statuta i po prvi put u povijesti Sindikata otvorena je mogućnost uključivanja predstavnika studenata i atipičnih medijskih djelatnika — honoraraca u radna tijela sindikata. Zaštita prava mladih novinara i medijskih djelatnika koji tek ulaze na tržište rada, kao i kolega na netipičnim radnim angažmanima, važan je aspekt sindikalnog djelovanja. Jedan od planova za jesen 2022. je okupljanje onih još uvijek nesindikalno organiziranih medijskih djelatnika i organiziranje radionica o važnosti sindikata i važnosti borbe za bolje uvjete rada. U narednom periodu čeka nas puno posla. Znamo da je put dug, ali nije bez cilja. Samo solidarnošću i borbom za bolje uvjete rada svih radnika možemo ostvariti bolje i pravednije društvo. A mi kao novinari vrlo ozbiljno shvaćamo zadatak izgradnje boljeg društva.
Online sastanak hrvatskih studenata novinarstva i politologije i danskih studenata novinarstva i članova sindikata novinara u Danskoj
Autorica teksta: Petra Ivšić
Tekst je izvorno objavljen na CMSD Blog