O najavi promjena medijskog zakonodavstva, prosvjedima struke i javnosti, udaru na slobodu medija u Sloveniji razgovarali smo s kolegicom Anastaziom Stepić iz Slovenskog društva novinara.
Najava donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radioteleviziji Slovenije, Zakona o medijima i Zakona o agenciji za tisak i to u izuzetno kratkom razdoblju i pet dana javne rasprave koliko smo shvatili nije bila očekivana, koji su glavni problemi koje donose ovakvi prijedlozi?
O izmjenama zakona se šuškalo već neko vrijeme, tako da sama objava nije bila potpuno neočekivana, ali svakako je to bio prvobitno predviđeni rok za javnu raspravu od pet radnih dana koji je ministarstvo u međuvremenu produžilo do 5. rujna. Društvo novinara je svoje komentare predalo već 15. srpnja, pošto je službena objava o produženju roka stigla kasno popodne.
U predloženoj izmjeni zakona o medijima ministarstvo pokušava odustati od regulacije anomalija koje su se zadnjih godina pojavile na slovenskom medijskom tržištu, poput općinskih medija, medija u suvlasništvu političkih stranaka, loše upravljanih podataka u registru medija što vodi ka netransparentnosti vlasništva, rastuće netrpeljivosti i dezinformacija, neučinkovitog ograničavanja koncentracije medija, zastarjelog koncepta medijskih subvencija.
Za nas je neprihvatljivo da je predlagač u odnosu na prijedlog zakona koji je pripremala prijašnja ekipa ministarstva kulture izbrisao sve poticaje za istraživačko novinarstvo, edukaciju novinara, očuvanje radnih mjesta, podršku novinarskoj etici i samoregulaciji, a k tome su iz prijedloga ispali i kriteriji i polazišta za pripremu javnog natječaja. Određivanje polazišta i kriterija za raspodjelu sredstava iz medijskih fondova prepušteno je presudi svakog ministra kulture, što otvara prostor za zloupotrebe i krojenje natječaja.
Kritični smo prema osnivanju novog fonda za financiranje slovenske televizijske produkcije u koji će sredstva uplaćivati operateri, i to 3,5 eura mjesečno na svakog pretplatnika. Iako se na prvi pogled čini pohvalnim da ministarstvo povećava financijska sredstva za slovensku medijsku produkciju, pitamo se zašto je upravo slovenska televizijska produkcija ta koja treba povećanje potpore – i to u iznosu od 25 milijuna eura, koji je bez usporedbe u slovenskoj medijskoj povijesti –, kakvi su argumenti, dok tiskani mediji i web portali izvlače kraći kraj. Stječe se dojam da ministarstvo kulture osniva fond koji je kao stvoren za specifične medije bliske vladajućoj stranci.
Osobito smo kritični prema prebacivanju odgovornosti za financiranje javnog servisa s proračuna na RTV Slovenija čime će se ne samo (financijski) destabilizirati javni medij, već potencijalno i sveukupno financiranje javnih medija. U oči bode i pokušaj političkog podređivanja Slovenske novinske agencije novom odredbom zakona o STA kojom vlada dobiva pravo imenovanja četvero od petero članova nadzornog vijeća agencije (trenutno ih imenuje državni zbor odnosno parlament).
Ocjenjujemo da je unatoč produženju roka javne rasprave zakonodavni paket kao takav štetan i trebalo bi ga povući.
Kako vladajući opravdavaju ovakve prijedloge i zapravo udar na slobodu medija?
U samom prijedlogu zakona o medijima navode da je zakon zastario i nije prilagođen »digitalnoj« sadašnjosti, što je istina, ali zakon zapravo ne rješava ključne probleme koje smo već naveli u početku, dapače. Glavni cilj izmjena je osigurati pluralni, otvoreni, raznoliki i financijski održiv medijski prostor, iako je očito da ministarstvo primjerice ne namjerava ograničiti koncentraciju medija, što je u suprotnosti s ciljem osiguravanja pluralnosti medija.
Ministarstvo prebacuje odgovornost za financiranje javnog interesa neposredno iz državnog proračuna na državljane koji plaćaju RTV pristojbu. Pet posto ukupnog godišnjeg iznosa bi pripalo medijima koji trenutno državnu potporu za ostvarivanje javnog interesa dobivaju iz medijskog (proračunskog) fonda. Tri posto iznosa bi pripalo Slovenskoj novinskoj agenciji. Državni proračun bi tako uštedio nešto manje od pet milijuna eura. Ministarstvo također ocjenjuje da će izmjene zakona o RTV voditi ka većoj suradnji RTV-a i STA na području javne službe osiguravanja objektivnih i cjelovitih informacija.
Što može napraviti vaše društvo, što sindikat? Hoće li prosvjedi promijeniti nešto?
Društvo je u roku pet radnih dana poslalo primjedbe na sva tri prijedloga izmjene zakona. Spremni smo sudjelovati u dijalogu o izmjenama – koje su prijeko potrebne –, razgovor smo već i sami predložili, ali nas zasad (novo) ministarstvo nije ugostilo. U kontaktu smo s međunarodnim novinarskim organizacijama koje nam pomažu da o događanju obavijestimo i predstavnike Europske komisije, Europskog parlamenta i drugih institucija.
Društvo je zajedno sa sindikatom sudjelovalo na prosvjednom skupu prije sjednice kulturnog odbora državnog zbora na kojem se govorilo o prijedlogu izmjena zakona o RTV. Okupio se značajan broj novinara i pobornika medija koji su jasno i glasno izrekli NE pokušajima politizacije, podređivanja i destabilizacije slovenskih medija. Teško je ocijeniti koliko prosvjedi mogu promijeniti, ali u svakom slučaju ne smijemo i nećemo šutjeti.
I dalje ćemo se boriti za opstanak profesionalnog i neovisnog novinarstva – glasnim upozoravanjem na nedopustive uvrede, diskreditacije i sve vrste ograničavanja slobode medija, uključujući i neprimjerena, nestručna zakonodavna rješenja.
Javni servisi u sve su težoj situaciji u cijeloj Europi, a baš ova Covid kriza pokazala je zašto je važan opstanak neovisnih profesionalnih medija, kakva je atmosfera u Sloveniji po pitanju RTV-a?
Slično kao i u Hrvatskoj, nemalo građana nažalost još uvijek ne razumije ulogu javnog servisa, a pogotovo njenog financiranja sa strane državljana koji RTV pristojbu vide kao nepotreban trošak ili čak vrstu poreza. Ne pomaže ni to da neki istaknuti pojedinci pozivaju ka odjavi RTV pristojbe. Ipak, u vrijeme epidemije se slika RTV-a u javnosti poprilično popravila, mnogi su ga počeli više cijeniti te javno i glasno podupirati. Radio Slovenija je u proljetnim mjesecima imao rekordnu slušanost. U Sloveniji se već više od dva mjeseca svaki petak održavaju »biciklistički« prosvjedi protiv vlade, a već barem dva puta su prosvjednici došli pred zgradu RTV-a te bukom i pljeskom podržali ljude koji stvaraju sadržaj.