Svaka druga novinarka doživjela seksualno uznemiravanje: predstavljeni rezultati istraživanja o nasilju nad ženama u hrvatskim medijima
Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama predstavljeni su rezultati regionalnog istraživanja Women in the Media – Ending Workplace Harassment, koje otkriva razmjere seksualnog uznemiravanja, nasilja, diskriminacije i kršenja radnih prava novinarki. Istraživanje je 2025. provedeno u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, a hrvatski dio vodio je Sindikat novinara Hrvatske, istraživanje su u Hrvatskoj proveli Dina Vozab i Emil Čančar
Regionalna anketa je provedena s više od 600 medijskih radnica, a rezultati pokazuju da je svaka druga novinarka/medijska radnica doživjela seksualno uznemiravanje, da polovina slučajeva dolazi od kolega iz redakcije, a trećina od nadređenih, da većina medija nema preventivne mjere niti jasne procedure, da 50% novinarki ne zna pokrivaju li mehanizmi zaštite seksualno uznemiravanje, da velika većina slučajeva ostaje neprijavljena zbog straha od gubitka posla, odmazde, nepovjerenja u redakciju.
REZULTATI U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj je od 2021. do 2024. prijavljeno je ukupno 86 napada i prijetnji prema novinarima/kama i medijima (HND). Rezultati pokazuju da gotovo 60 posto anketiranih novinarki nije doživjelo prijetnju ili fizički napad, dok je gotovo 29 posto doživjelo prijetnju, a 12,5 posto prijetnju smrću. U najvećem broju slučajeva (45 posto), radilo se o građanima koje su novinarke susrele na terenu, dok se u 40 posto slučajeva radilo o osobi o kojoj su izvještavale. 44 posto novinarki svjedoči o diskriminaciji po spolnoj ili rodnoj osnovi, a kao najčešći oblik kršenja radnog prava navode nepoštivanje radnog vremena i prava na odmor. 57 posto novinarki doživjelo je neželjene komentare zasnovane na spolu i ženskoj seksualnosti, a kao izvor komentara u najčešćem postotku navode – kolege u redakciji. Oni su i najčešći akteri seksualnog uznemiravanja u redakcijama (48 posto), nešto više od nadređenih osoba (33 posto). Kada je riječ o seksualnima napadima i tu su počinitelji najčešće kolege iz redakcije (60 posto), a potom nadređeni (30 posto). Ukupno je 39 posto žena odgovorilo da su doživjele seksualni napad. Neki od uvida iz intervjua ocjenjuju da su u novinarstvu danas prisutni i unutarnji (loši radni uvjeti, diskriminacija zbog majčinstva, svakodnevni neprimjereni komentari, strah od stigmatizacije u slučaju prijave napada ili uznemiravanja) kao i Izvanjski loši utjecaji (nasilje u stvarnom životu, sveprisutno online maltretiranje, govor političara koji potpiruje napade što novinare prikazuje kao legitimne mete…) 
Istraživanje pokazuje da je svaka druga novinarka u svojoj karijeri doživjela seksualno uznemiravanje, a čak trećina ispitanica susrela se s neprimjerenim i neželjenim fizičkim dodirivanjem. Uznemiravanje najčešće dolazi iz samih redakcija – od kolega i nadređenih. Zabilježeni su i slučajevi eksplicitnih prijetnji te seksualnih ponuda u zamjenu za profesionalne pogodnosti.
Ovi podaci ukazuju na duboko ukorijenjene obrasce nejednakosti i nasilja koji oblikuju svakodnevicu novinarki u Hrvatskoj i regiji. Posljedice nisu samo osobne i profesionalne – one utječu i na kvalitetu novinarstva, jer strah, autocenzura i izostanak institucionalne podrške izravno ugrožavaju medijske slobode. Istraživanje pokazuje i da su postojeći mehanizmi zaštite nedostatni ili nepoznati, što dodatno obeshrabruje žene da prijave nasilje. Upravo zato jedan od ključnih zaključaka istraživanja jest potreba za hitnim uvođenjem jasnih procedura, edukacija i politika nulte tolerancije, kako bi redakcije konačno postale sigurna mjesta rada, a ne prostori u kojima se nasilje prešućuje i normalizira. 
Na temelju ovih rezultata, u okviru projekta nastavljamo suradnju s partnerskim organizacijama i redakcijama te ćemo razviti konkretne prijedloge i alate za izgradnju učinkovitih mehanizama zaštite novinarki. Cilj je osnažiti redakcije da uspostave jasne protokole, politike nulte tolerancije i sustave podrške koji će ženama u medijima omogućiti sigurne uvjete rada i pravodobnu reakciju u slučajevima nasilja, uznemiravanja ili diskriminacije.
Pogledajte prezentaciju rezultata na ovom linku.
