1. Imate li medijsku politiku i na čemu se temelji?
Naravno, imamo. Medijska politika temelji se na činjenici da je sloboda novinarstva (novinara, medija) PRAVO o kojem ovise sva ostala prava. Dakle, sloboda medija je temeljno pravo o kojem je najjasnije i najsjajnije opisao državnik i filozof Thomas Jefferson: „Temelj vladavine je mnijenje naroda, to pravilo mora biti prvo; i kad bi i bilo dopušteno odlučiti hoćemo li imati vlast bez novina ili novine bez vlasti, ja ne bih ni trenutka oklijevao odabrati ovo drugo“. Jasno, Jeffersonove novine su danas sijaset medija, u kojima ima zaglušujuće kakofonije, ali bez njih nema ni jasnoće politike. Medijska politika ili strategija temelji se na dobrom zakonodavstvu koje novinarima omogućuje nesmetan rad, rad bez pritisaka, istraživačko novinarstvo, ali i odgovornost. A nju ne procjenjuje politika već prije svega publika, građani, konzumenti, koji, iako u neuređenom društvu i državi, više povjerenja imaju u novinare i medije, nego u politiku i državne institucije. Što pak znači da i hrvatska praksa potvrđuje Jeffersonovu tezu. U prvih šest mjeseci nova će Vlada predložiti Saboru što jasniju medijsku strategiju te set zakona čija je osnovna potka: MEDIJI SU SLOBODNI! Uz mainstream, odnosno, prevladavajuće medije, medije glavne struje koji su se na tržištu izborili za publiku, a onda i marketing, uz javni televizijski medij (koji treba uistinu služiti javnosti, a ne vlasti ili interesnim skupinama, jer ga javnost, odnosno, građani, financira), treba stimulacijama po jasno određenim kriterijima omogućiti rad neprofitnih medija, medija koji se bave istraživačkim novinarstvom, medija koji promiču slobode, uključivost te pravo na različitost.
2. Kako namjeravate osigurati dugoročnu potporu važnu za opstanak kvalitetnog i profesionalnog novinarstva?
Na ovo smo pitanje već djelomično odgovorili. Ako govorimo o novinarstvu, tada govorimo o profesionalnom novinarstvu, a sama kvaliteta novinarskih sadržaja ovisi, naravno, o novinarima, ali i, vrlo često, profilu medija. Uz stimuliranje sadržaja u, primjerice, lokalnim elektroničkim medijima, uz potporu neprofitnih medija, treba medije porezno čim više rasteretiti. U vašemu se pitanju nameće jedno drugo pitanje: tko će određivati što je kvalitetno novinarstvo? Što je novinarstvo koje pridonosi razvoju društva, razvoju demokratskih standarda? Politika zasigurno ne može biti sudac, već jedino kreator okvira po kojima se moraju stvoriti jasni kriteriji. U tome treba, prije svih, sudjelovati novinarska struka, HND, pri čemu ne smiju biti stavljeni na stranu slobodni novinari, novinari koji nisu vezani striktno uz pojedine redakcije. U stvaranju tih uvjeta trebaju sudjelovati i vlasnici medija, kojima ne smije biti dva jedina kriterija: ispunjavanje zadaća koje im nameću bliske interesne grupe, te stvaranje profita.
3. Na koji način namjeravate osigurati i potaknuti kolektivno pregovaranje kao put do bolje zaštite radnih prava u medijima? Jeste li spremni na kompromis s radnicima? Hoćete li udovoljiti zahtjevu za dostojnu naknadu za pošten rad?
Kolektivno pregovaranje je u domeni sindikata, a država ga treba urediti novim setom medijskih zakona. Uostalom, kolektivno pregovaranje jest regulirano, ali je veliki problem u tome što su sindikati rascjepkani, što je mnogo tzv. žutih sindikata koje osnivaju poslodavci te njima upravljaju uz pomoć „vlastitih sindikalista“. Naša koalicija će učiniti sve da svaki rad, a onda i rad novinara – koji su, kao što smo na početku rekli – jamstvo svih ostalih sloboda (ili psi čuvari demokracije, ali ne svi, što pak je već problem i HND-a, kriterija tko jest stvarno novinar, pa bi možda trebalo razmisliti i o licenciranju, što je, ponavljamo, stvar HND-a a ne politike) bude adekvatno plaćen u svim medijima. Rad mora biti adekvatno plaćen i novinarima u radnom odnosu, i slobodnim novinarima. Učinit ćemo sve da se zakonski što više onemogući zapošljavanje na određeno vrijeme, te na taj način novinari steknu određenu sigurnost.
4. Pripremate li zakonodavni okvir za promjene u medijskom sektoru? Komentar Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o autorskim pravima?
I na to smo pitanje djelomično odgovorili. Da, mijenjat ćemo, modernizirati i Zakon o elektroničkim medijima, i Zakon o autorskim pravima, i Zakon o HRT-u… Zakon o autorskim pravima treba regulirati na način da se adekvatno plati svako autorsko djelo, a najdalje su u tome došli glazbenici. Upravo su njihove udruge usvojile europska pravila o autorstvu, o čemu se vrlo često upravo u medijima govorilo ili pisalo u negativnom kontekstu. Jednako kao što treba urediti plaćanje autorskih prava u medijima, treba ih urediti i filmskoj, odnosno, televizijskoj industriji.
5. Hoćete li osigurati izmjenu Zakona o HRT-u i osigurati neovisnost javnog medijskog servisa?
Set medijskih zakona, uz izborno zakonodavstvo, nova će Vlada dovršiti u prvih šest mjeseci. Zakon o HRT-u je loš i treba ga iz temelja mijenjati i to na način da politika ima minimalan utjecaj, te da intervenira jedino kada uprava HRT-a krši zakon. Zakon o HRT-u mora omogućiti da Nadzorni odbor, Uprava, Programsko vijeće doista budu izvan domašaja politike, te da ravnatelj nema nikakvog upliva u program. Postoji već nekoliko verzija zakona koji su napisani i koji su upravo na tom tragu. HRT mora biti neovisan medij, medij koji služi javnosti, jer ga građani i financiraju. Poslovanjem i uređivanjem na HRT-u trebaju se baviti ljudi od formata, dokazani u svojim poslovima, neovisni, otporni na pritiske. Mnogo toga negativnog što se događa na HRT-u nije čak ni pod utjecajem politike, već lošeg kadroviranja na HRT-u.
6. Na koji ćete način prekinuti zloupotrebu sudskih tužbi kao sredstvo pritiska na novinare? Jeste li za brisanje uvrede i klevete iz Kaznenog zakona?
Jednostavno; promjenom zakona. Ali i promjenom sudske prakse. Možemo imati najbolje zakone, možemo ih prepisati iz najdemokratičnijih država u Europi, ali ako će se na hrvatskim sudovima suditi kao što se sudi sada, neće biti nikakvih pomaka. Sve ono što prijeći slobodu novinarskog izražavanja treba brisati iz Kaznenog zakona, ali što pak ne znači da se Kazneni zakon važi za sve osim za novinare. Napravit ćemo takva zakonska rješenja koja će onemogućiti zloupotrebu tužbi za duševne boli političara, ali i drugih javnih osoba.
7. Kako ćete zaštititi novinare koji javno upozore na pritiske kojima su izloženi?
Opet; zakonima. Politika ne može i ne smije biti arbitar. Politika, odnosno, Vlada ili Sabor ne može obavljati posao sudova, ali može, naravno, utjecati kada se zakoni zloupotrebljavaju. Novinari moraju obavljati svoj rad bez pritisaka. Stvar je i stranaka, ali, naravno, i Vlade da one političare koji se služe pritiscima na novinare kazne suspenzijama ili isključivanjem bilo iz stranaka, bilo iz Vlade. Niti jedan ministar, državni tajnik ili bilo koji dužnosnik ne smije utjecati na rad novinara. Niti smije manipulirati lažnim „vijestima iz visokih izvora“. Što pak je i krimen novinara, odnosno, medija. U takvim prilikama je odgovornost obostrana.
8. Kako će osigurati depolitizaciju institucija koje su dužne djelovati neovisno, poput Vijeća za elektroničke medije i Programskog vijeća HRT-a?
Tako da se u te institucije ili tijela doista postave stručni, neovisni ljudi. Razne države imaju različitu praksu. Neke u slična vijeća vraćaju i dio političara, vezanih uz struku, jasno, jer su shvatili da je bolje, demokratičnije, transparentnije, da u vijećima sudjeluje prva a ne treća garnitura tobože neovisnih javnih osoba, koje, kao i u Hrvatskoj, „delegiraju“ stranke na vlasti, uz dogovor s opozicijom. O ovoj temi želimo raspraviti sa strukom, sa HND-om, želimo raspraviti sve modele koji egzistiraju u Europi. Treba inzistirati na kriterijima, na izvrsnosti. Vijeće za elektroničke medije mora biti sastavljeno doista od ljudi koji su stekli u svojim profesijama ime, ljudi koji nisu produžene ruke stranaka, ljudi koji ne pripadaju medijskim lobijima. U tome ćemo se, kao i u skandinavskim zemljama, oslanjati najviše na struku.
9. Kako ćete osigurati provedbu Zakona o medijima i provedbu statuta medija?
Onako kako se to radi u demokratskim zemljama; zakonima, reformom pravosuđa, a dio – kao što rekosmo – moraju odraditi sindikati. Svim sredstvima.
10. Kako ćete osigurati neovisnost lokalnih medija i zaštitu od lokalnih šerifa?
Lokalni mediji ovise o potpori jedinica lokalne samouprave, te o potporama koje daje, primjerice, Agencija za elektroničke medije. Lokalni mediji su pod stalnim ucjenama ili gospodarstvenika ili načelnika, odnosno, gradonačelnika. Ti su pritisci stalna praksa i u gradu Zagrebu, pa mediji bliski gradonačelniku dobivaju više novca iz gradske blagajne, a oni koji se usude i spomenuti njegov najmanji grijeh – a ima onih velikih previše – kažnjavaju se neisplatom već odobrenih sredstava. Mnogi vlasnici lokalnih medija pristali su na takvu po novinarstvo pogubnu igru, te su postali robovi ili trabanti lokalnih moćnika. Država treba stvoriti zakonske okvire, sudovi trebaju obavljati svoj posao u najkraćem mogućem roku (zato treba mijenjati zakonodavstvo tako da se ubrzaju procesi, da se ne može isti predmet nekoliko puta vraćati sa županijskog na općinski, pa potom na Vrhovni, a s vrhovnog na ponovni postupak… i tako 20 godina…), ali se trebaju i mediji oduprijeti zulumu „lokalnih šerifa“, ali i nagodbenjaštvu gazda s „lokalnim šerifima“. Ova „medalja“ ima dvije strane. Vi ste čuvari demokracije, a mi ćemo vas tako i tretirati. I bit će daleko bolje ako svi, hrabro i odlučno, odradimo svoj posao.
