Na naša pitanja odgovorili su iz HDZ-a

Svakodnevno smo suočeni s činjenicom da političari ne znaju čemu služi novinarstvo i svojim odnosom prema radnicima u medijima to nepoznavanje dokazuju. Počinje politička kampanja za parlamentarne izbore. Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske svim strankama i koalicijama koje se kandidiraju na izborima javno su postavili 10 pitanja. U nastavku pročitajte odgovore Hrvatske demokratske zajednice.

Imate li medijsku politiku i na čemu se temelji?

Naša medijska politika želi poticati transparentnost, odgovornost i integritet medija. Slobodni, neovisni i pluralistički mediji, utemeljeni na slobodi informiranja i izražavanja, gradivni su element demokracije. U okviru mjera medijske politika podupiremo inicijative koje su usmjerene jačanju medijskog profesionalizma, pluralizma i raznovrsnosti. Medijima, kao dijelu kreativnih industrija, želimo osigurati transparentan i slobodan rad kako bi uspješno ostvarivali svoju ulogu na društveno odgovoran način. Stvaranje održive medijske zajednice preduvjet je jačanja medijskog pluralizma. Nastavit ćemo poticati programe medijske pismenosti. Cilj nam je osnažiti medijske i informacijske kompetencije građana, a posebno ćemo nastaviti s poticanjem programa medijske pismenosti od najmlađih dana kako bismo stvorili aktivni stav građana prema konzumiranju medijskih sadržaja.

Važan dio naše medijske politike je kontinuirani rad na unaprjeđenju medijskog zakonodavstva kao i razvoj različitih mjera potpore svim medijima te ulaganje u potporu profesionalnom novinarstvu.

Kako namjeravate osigurati dugoročnu potporu važnu za opstanak kvalitetnog i profesionalnog novinarstva?

U našem mandatu osigurali smo sredstva za pokretanje sustava potpore profesionalnom novinarstvu putem Agencije za elektroničke medije. Svjesni važne uloge medija, tijekom pandemije COVID-19, u suradnji s HND-om i Sindikatom novinara Hrvatske, osigurali smo potpore slobodnim novinarima putem Agencije za elektroničke medije.

Namjeravamo nastaviti financirati kvalitetno i profesionalno novinarstvo sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija te sredstvima Hrvatske lutrije. Kako bi se pratio korak s ubrzanom digitalizacijom te se povećala porezna pravednost i izbjeglo plaćanje poreza samo u slučaju “klasičnog” oglašavanja u tisku, na radiju i televiziji, potrebno je utvrditi mogućnosti te limite za uvođenja poreza na prihode ostvarene prodajom online oglasnog sadržaja kao i prihode stvorene od digitalnih posredničkih aktivnosti.

Upravo bi to mogao biti novi izvor sredstava za potporu kvalitetnog profesionalnog novinarstva. Također je potrebno osigurati da dodjela sredstava ni na koji način ne bude povezana s tijelom izvršne vlasti.

Na koji način namjeravate osigurati i potaknuti kolektivno pregovaranje kao put do bolje zaštite radnih prava u medijima? Jeste li spremni na kompromis s radnicima? Hoćete li udovoljiti zahtjevu za dostojnu naknadu za pošten rad?

Svjesni smo da postoji potreba unaprjeđenja statusa novinara i svih zaposlenih u medijima. Podržavamo pokretanje pregovora o granskom kolektivnom ugovoru između predstavnika poslodavaca i sindikata. Svrha kolektivnog pregovaranja i potpisivanje kolektivnog ugovora je kompromis svih strana, a samim time i udovoljavanju zahtjeva u okvirima danih mogućnosti.

Pripremate li zakonodavni okvir za promjene u medijskom sektoru? Komentar Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o autorskim pravima?

Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o autorskim pravima prošli su savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te ih se treba uputiti u propisanu zakonodavnu proceduru. Valja istaknuti da su predmetni zakoni usklađivani i sa usvojenim Direktivama.

U prijedlogu Zakona o elektroničkim medijima, između ostaloga, predlaže se: veća transparentnost u objavi podataka vezano na objavu vlasničke strukture; obveza potrošnje od 15% godišnjeg iznosa namijenjenog za promidžbu ili oglašavanje od strane tijela državne uprave uključuje i elektroničke publikacije (sada smo lokalni i regionalni nakladnici radija i televizije); uvodi se obveza da se sredstva za financiranje proizvodnje lokalnih radijskih i televizijski programa te sadržaja elektroničkih publikacija provodi uz javno objavljenje kriterije i putem javnog poziva; poseban naglasak stavljen je i na djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom (postupno povećanje dostupnosti usluga, razvijanje akcijskih planova) te uređenje platformi za razmjenu video-zapisa.

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima ima prvenstveno za cilj prilagoditi postojeći pravni okvir tehnološkom razvoju koji je izmijenio način stvaranja, proizvodnje, distribucije i iskorištavanja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava u formalnom smislu uskladiti nacionalni propis koji uređuju područje autorskog prava i srodnih prava s odredbama Direktive koje unose novine u ovom pravnom području. Zakonom se, između ostaloga, propisuje i zaštita prava izdavača informativnih publikacija u pogledu internetskih korištenja takvih publikacija, uređuje korištenje autorskim ili srodnim pravima zaštićenih sadržaja od strane pružatelja usluga dijeljenja sadržaja putem interneta, načelo odgovarajuće i razmjerne naknade. Osnovni cilj zakona je autorima i izvođačima omogućiti ostvarivanje pravične naknade za sve oblike korištenja njihovih sadržaja u digitalnom okruženju.

U planu je i otvaranje rasprave o mogućim izmjenama Zakona o medijima, a pozvat ćemo strukovna udruženja da iznesu primjedbe i prijedloge za njegove moguće izmjene budući da se mogu čuti različita stajališta o izmjenama tog Zakona.

Hoćete li osigurati izmjenu Zakona o HRT-u i osigurati neovisnost javnog medijskog servisa?

Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji usvojen je 2010. godine nakon provedene široke javne rasprave te je bio u svim svojim segmentima usuglašen s pravnom stečevinom Europske unije. Ovaj Zakon predložila je Vlada Hrvatske demokratske zajednice.

Godine 2013., na prijedlog SDP-a, usvojene su izmjene i dopune ovoga Zakona te je istim za izbor glavnog ravnatelja ovlašten Hrvatski sabor, a Programsko vijeće HRT-a izgubilo je funkciju kakvu bi trebalo imati.

U mogućim izmjenama Zakona o HRT-u vodit će se računa o potrebi da javna medijska usluga mora biti namijenjena i mora dopirati do svih segmenata društva. Potrebno je transformirati javni medijski servis iz radiodifuzne u kreativnu digitalnu organizaciju novog doba, koja će svojim sadržajima zadobiti povjerenje građana, posebno djece i mladih na svim dostupnim platformama distribucije. Od HRT-a se očekuje da bude pokretač privatnog sektora u hrvatskoj kulturnoj i kreativnoj industriji i da svojim uredničkim politikama i samostalnom raspodjelom sredstava usmjerava razvoj kreativne industrije. Kao takav mora zauzeti aktivnu ulogu u razvoju toga sektora koji je ograničen tržištem, kreativnim kapacitetima i financijskim potencijalom. Rezultat te aktivnosti treba biti da uložena javna sredstva dobiju svoj ekvivalent u djelima trajne vrijednosti sa statusom javnoga dobra.

Zalažemo se za neovisnost i osiguranje stabilnog financiranja HRT-a i HINA-e kao javnih medijskih servisa.

Na koji ćete način prekinuti zloupotrebu sudskih tužbi kao sredstvo pritiska na novinare? Jeste li za brisanje uvrede i klevete iz Kaznenog zakona?

Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, 2019. godine, brisano je kao kazneno djelo teškog sramoćenja, a zalažemo se za daljnju korekciju Kaznenog zakona kada su u pitanju uvreda i kleveta.

Ističemo da ne postoji mogućnost zabrane pokretanja sudskih tužbi no svakako je potrebno neprestano apelirati na sve sudionike javnog života da sudske tužbe nisu i ne mogu biti prihvatljive kako bi se na taj način izvršio pritisak na novinare.

Kako ćete zaštititi novinare koji javno upozore na pritiske kojima su izloženi?

Poduprijet ćemo inicijative koje su usmjerene na jačanje medijskog profesionalizma, pluralizma i raznovrsnosti, a zakonski okviri prilagodit će se novim društvenim izazovima, a u skladu i cjelokupnom promjenom konzumiranja medija, koji zbog svog društvenog utjecaja imaju relevantnu ulogu i odgovornost.

Kako ćete osigurati depolitizaciju institucija koje su dužne djelovati neovisno, poput Vijeća za elektroničke medije i Programskog vijeća HRT-a?

Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji u svojim odredbama sadrže zabranu izbora za članove tijela onih kandidata koji obnašaju dužnosti u političkim strankama. Kada se pogleda način izbora tijela u zemljama članicama Europske unije onda se s lakoćom može utvrditi da je izbor gotovo identičan onom koji se nalazi u zakonodavstvu RH. O ovom modelu izbora provedena je široka javna rasprava tijekom procesa pristupnih pregovora i tada je zaključeno kako model zadovoljava visoke standarde neovisnosti i sprječavanja utjecaja politike na rad regulatornih tijela. Otvoreni smo za svaku javnu raspravu i prijedloge koji bi mogli dodatno unaprijediti medijsko zakonodavstvo pa tako i način izbora i djelovanja neovisnih regulatornih tijela.

Kako ćete osigurati provedbu Zakona o medijima i provedbu statuta medija?

Sukladno odredbama Zakona o medijima, zaštita vezana uz Statut medija osigurava se sudskim putem. Skrećemo pozornost kako je bilo pokušaja da se osigura rad Vijeća za medije kao samoregulatornog tijela koje je i u ovom području moglo poduzeti određene radnje. Otvoreni smo za razgovore i prijedloge kako dodatno urediti ovo područje.

Kako ćete osigurati neovisnost lokalnih medija i zaštitu od lokalnih šerifa?

U Zakonu o medijima te Zakonu o elektroničkim medijima propisana je zabrana bilo kakvog utjecaja na rad medija, a zaštita od pritisaka može se ostvariti sudskim putem. Također je u prijedlogu Zakona o elektroničkim medijima predviđeno da se sredstva za rad moraju osigurati putem javnih poziva na temelju javno dostupnih kriterija, a što je jedan od načina da se osigura neovisnost lokalnih medija. Mišljenja smo da bi i u ovom dijelu veliki utjecaj moglo imati Vijeće za medije. Treba jamčiti slobodu izražavanja, ali i razvijati uvjete u kojem sve grane vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini te pojedinci u društvu razumiju ulogu i važnost medija, kao specifične sadržajne forme. Za postizanje ovog cilja potrebno je stvaranje uvjeta za ekonomsku održivost temeljenu na povoljnom poreznom režimu i potporama kvalitetnom novinarstvu, razvoju i upotrebi tehnologije, medijskoj pismenosti te obrazovanju i stjecanju vještina za digitalno okruženje.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!