Muškarci u prosjeku godišnje zarade 13 572 kn više nego žene

Kolegice Biljana Romić, Elizabeta Gojan i Maja Sever sudjelovale su na okruglom stolu “Rodna ravnopravnost u politici plaća – problemi i moguća rješenja” koji su u Saboru organizirali Klubovi zastupnika HSS-a i Demokrata. U raspravi je Mirando Mrsić naglasio kako se jaz u plaćama između radnika i radnica u Hrvatskoj produbljuje, umjesto da se smanjuje i zato su u procedutu uputili prijedlog zakona kojim bi se ta nepravda pokušala ispraviti.

Koordinatorica za rad i socijalnu politiku u savjetu Demokrata Marina Kasunić Peris rekla je da je Hrvatska jedna od rijetkih država članica Europske unije koja u nacionalnom zakonodavstvu nema propisane mjere za uspostavu transparentne politike plaća koja bi pozitivno utjecala na jednaku plaću muškaraca i žena za jednak rad.  

O problemu neravnopravnsti i nejednakosti plaća godinama je upozoravala Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić koja je na Okruglom stolu rekla kako su podaci poražavajući: “Posljednjih 29 godina žene čine većinu diplomiranih na visokim učilištima, od 2005. oko 60 posto. No, na upravljačkim razinama u upravama, upravnim odborima i nadzornim odborima žena je svega 24,25 posto prema istraživanju iz 2014.”, rekla je.

Dodala je i kako muškarci u prosjeku na godišnjoj razini zarade 13.572 kuna više nego žene, odnosno 1,68 prosječne hrvatske bruto plaće više, a posebno je, rekla je, loše stanje u mirovinama jer jaz u mirovinama između muškaraca i žena iznosi 21,6 posto.

U ime Hrvatske udruge poslodavaca govorila je  Milica Jovanović rekla je kako u kompanijama koje potiču ravnopravnost i da su  uvjereni da poticanje ravnopravnosti utječe na pozitivne rezultate kompanije, financijski pokazatelji su bolji.

Kolegica Elizabeta Gojan u ime Sindikata novinara naglasila je da iako novinari i novinarke gotovo ravnopravno sudjeluju u kreiranju političkih i gospodarskih medijskih sadržaja, takva rodna ravnopravnost ne ocrtava se na proizvodu. Novinarstvo je tako postalo ženska profesija, rekla je Gojan, u kojoj su novinarke najčešće zaposlene na neizvjestnim radnim mjestima.

One su potplaćene izrabljivane i permanentno nesigurne. Radno vrijeme je fleksibilno, što znači da zaposlenici/ce u medijima često rade prekovremeno, rade jutarnje, dnevne i noćne šihte, rade blagdanima i nedjeljama, rade i kada ne rade. No velik broj kreatorica medijskog sadržaja ne znaci da će taj sadržaj biti i rodno osviješten te zagovarati rodnu jednakost društva. Pripadnost određenom spolu, naglasila je Gojan, ne znači kako će ta osoba odmah biti i rodno osviještena te spremna zakoračiti iz svog ušuškanog komfora u kojeg su nas patrijarhat i kapitalizam umotali. No, naravno, medijski sadržaji ne ovise samo o autoru ili autorici jer često oni i ne biraju isti, zaključila je Elizabeta Gojan iz Sindikata novinara.

Na okruglom stolu sudjelovali su i  predstavnici iz Instituta za razvoj tržišta rada, Saveza samostalnih sindikata,  Sindikata umirovljenika Hrvatske, Predstavništva Europske Komisije u Hrvatskoj, CESI i zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!