Medijski pluralizam u opasnosti: Europa treba jači Europski akt o slobodi medija

foto: Centar za medijski pluralizam i medijske slobode, EUI, EFJ

Rezultati istraživanja Monitoringa medijskog pluralizma (MPM) 2023. potvrđuju pad medijskog pluralizma u Europi. Od 32 analizirane zemlje (27 država članica EU i pet zemalja kandidatkinja), jedva sedam predstavlja zadovoljavajuću situaciju. Za Europsku federaciju novinara (EFJ), ova nova studija potvrđuje hitnu potrebu za značajnim jačanjem odredbi Europskog zakona o slobodi medija (EMFA) , koji trenutačno razmatra Europski parlament. Zasebno izvješće za Hrvatsku pronađite ovdje.

“Ova znanstvena studija pravo je upozorenje europskim vladama koje upravo rade na  razvodnjavanju EMFA- e, ovo su pravi dokazi da se akt treba znatno ojačati”, rekla je Maja Sever, predsjednca EFJ-a. “Razmislite samo: vlade predlažu legalizaciju špijuniranja novinara upravo u trenutku kada MPM pokazuje iznimnu ranjivost europskih novinara u smislu digitalne sigurnosti. Ovo je nadrealno!

Snažno potičemo Europski parlament i Europsku komisiju da ojačaju EMFA-u, ne samo kako bi zajamčili zaštitu novinarskih izvora, već i kako bi istinski zaštitili autonomiju redakcija, medijski pluralizam, neovisnost javnih medija od političke moći i neovisnost privatnih medija od uplitanja vlasnika medija i oglašivača. Krajnje je vrijeme da EU građanima Europe zajamči pristup besplatnim, pouzdanim i neovisnim informacijama”.

Najnovije izvješće MPM-a pokazuje sveukupno pogoršanje situacije medijskog pluralizma diljem Europe. Studija procjenjuje rizike za pluralizam medija, dokumentira zdravlje medijskih ekosustava, detaljno iznoseći prijetnje pluralizmu i slobodi medija. Rezultati pokazuju da nijedna od analiziranih zemalja nije slobodna od rizika za medijski pluralizam. Samo je sedam zemalja u općenito povoljnoj situaciji: Njemačka, Švedska, Nizozemska, Danska, Belgija, Francuska i Litva.

Što se tiče novinarske profesije, standarda i zaštite, izvješće MPM-a navodi da, dok se fizička sigurnost općenito poboljšala, uglavnom zbog jenjavanja pandemije COVID-19 i manjeg broja prosvjeda povezanih s napadima na novinare, “online zlostavljanje je u stalnom porastu, često iz redova političke elite, koja bi trebala pomoći u stvaranju sigurnih i povoljnih uvjeta za neovisno novinarstvo (…). Uvjeti rada također su ostali problematični u nekoliko procijenjenih zemalja, pri čemu su novinari bili prisiljeni postati samozaposleni, iako priroda njihova posla za medijske kuće pokazuje sve elemente standardnog zaposlenja. (…) 2022. nijedna država nije usvojila pravni okvir protiv strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP),

Evo nekih od najzanimljivijih nalaza iz izvješća…

Zaštita prava na informaciju. “Situacija u nekoliko država članica EU-a i zemalja kandidatkinja se promijenila. (…) Sedamnaest zemalja ocijenjeno je kao srednje rizične: Albanija, Austrija, Bugarska, Hrvatska, Estonija, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Crna Gora, Poljska, Portugal, Rumunjska, Srbija, Slovenija i Republika Sjeverna Makedonija. Godine 2021. samo su Španjolska i Turska ocijenjene kao visokorizične, a 2022. pridružili su im se Cipar i Mađarska.

Uvjeti rada novinara. “Pristojni radni uvjeti su ključni jer štite novinare od političkih i poslovnih utjecaja i obeshrabruju cenzuru i autocenzuru. Unutar ovog pokazatelja samo su Danska, Njemačka, Irska i Švedska ocijenjene kao niski rizik. (…) Među zemljama koje su ocijenjene visokim rizikom, Hrvatska, Mađarska, Crna Gora i Rumunjska imale su 97%, što je najveća moguća razina rizika.

Fizička sigurnost novinara. Pet zemalja ocijenjeno je kao visokorizične: Albanija, Grčka, Švedska, Nizozemska i Turska.

Digitalna sigurnost. “Mrežno zlostavljanje novinara u porastu je u mnogim procijenjenim zemljama. (…) Uznemiravanje na internetu često ostaje neprijavljeno i, stoga, postoji podcjenjivanje razmjera problema.”

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Transparentnost vlasništva medija. Prema ovom pokazatelju, devet zemalja ima visok rizik: Albanija, Cipar, Finska, Mađarska, Rumunjska, Slovenija, Španjolska, Češka i Nizozemska.

Mnoštvo pružatelja medija. “Ovo je najviša razina rizika među 20 pokazatelja na MPM-u. Iako je koncentracija moći utjecanja na javno mnijenje od strane malog broja aktera prepoznata kao potencijalni rizik u mnogim zemljama EU-a, a mnoge od njih imaju posebne regulatorne okvire za sprječavanje ili smanjenje toga, tendencija je i dalje prema visokom riziku. Koncentracija u medijskom sektoru čest je trend koji potječe iz strukturnih karakteristika medijskih tržišta i dodatno se povećao posljednjih godina. (…) Nijedna zemlja nije pod niskim rizikom; četiri zemlje su pod srednjim rizikom, dok je preostalih 28 zemalja pod visokim rizikom.”

Urednička neovisnost o utjecaju komercijale i vlasnika. “Zabrinjavajući rezultati odražavaju činjenicu da reklamni sadržaji nisu uvijek obuhvaćeni propisima i da su mnoge redakcije još uvijek financijski ranjive, dok su, u mnogim zemljama, politički i ekonomski interesi isprepleteni, što destimulira vlasnike da daju dovoljnu slobodu urednicima i novinarima. (…) Samo četiri zemlje ocijenjene su kao zemlje s niskim rizikom prema ovom pokazatelju: Njemačka, Luksemburg, Portugal i Nizozemska”.

Politička neovisnost medija. Jedanaest je zemalja u visokorizičnom pojasu: sedam članica EU (Hrvatska, Cipar, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunjska i Slovenija) i četiri zemlje kandidatkinje (Albanija, Crna Gora, Srbija i Turska).

Urednička autonomija. U zoni visokog rizika nalazi se 13 zemalja: devet članica EU (Bugarska, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Litva, Malta, Poljska, Rumunjska i Španjolska) i četiri zemlje kandidatkinje (Albanija, Crna Gora, Srbija i Turska).

Neovisnost medijskih javnih servisa.Postoji 14 zemalja koje su registrirane kao visokorizične: Bugarska, Cipar, Mađarska, Italija, Malta, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Češka i Turska. U 11 zemalja postoji visokorizična procjena pravnog okvira za postupke imenovanja i razrješenja koji se odnose na upravljanje PSM-om. “Tih 11 zemalja su: Bugarska, Hrvatska, Cipar, Grčka, Mađarska, Italija, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija i Turska. Uz ovih 11 zemalja, stvarna praksa imenovanja i razrješenja rukovodstva PSM-a, te politička neovisnost procesa, također je pod velikim rizikom u Austriji, Crnoj Gori, Rumunjskoj, Srbiji i Španjolskoj. S obzirom na društvenu ulogu i misiju javnih servisa od javnog interesa, ovo je zabrinjavajuća situacija koja se godinama nije popravila”.

U svojim zaključcima MPM izvješće poziva države i javne vlasti:

  • poboljšati i osigurati fizičku sigurnost novinara jačanjem i provedbom standarda koje je uspostavio Europski sud za ljudska prava kako bi se novinarima i medijskim akterima omogućilo slobodno obavljanje njihovih funkcija nadzora;
  • osuditi napade političke elite na novinare;
  • poboljšati uvjete rada novinara donošenjem zakonskih okvira koji omogućuju bolje uvjete rada u sektoru. To bi uključivalo proširenje javnih shema socijalne zaštite na sve osobe koje se profesionalno bave novinarstvom (bilo da su redovno zaposleni ili slobodnjaci) i poticanje kolektivnog pregovaranja za uvođenje novih vrsta ekonomske zaštite od pada tržišta;
  • nadzirati i disciplinirati medijske kuće koje koriste prakse izbjegavanja sklapanja ugovora o radu i prisiljavanja novinara na samozapošljavanje iako priroda njihove suradnje oponaša standardne ugovore o radu na puno radno vrijeme;
  • promicati provedbu učinkovitog pravnog okvira protiv SLAPP-a koji je u stanju spriječiti proizvoljne i nezakonite pokušaje ušutkavanja legitimnih profesionalnih novinarskih aktivnosti i aktivnosti civilnog društva, uključujući dopuštanje sucima da ekspeditivno odbace neutemeljene tužbe protiv novinara i branitelja ljudskih prava.

MPM izvješće također poziva Europski parlament, Vijeće i Komisiju da:

  • ojača odredbu EMFA-e kojom se uvodi posebna procjena utjecaja medijskih koncentracija na medijski pluralizam te ocijeniti učinak spajanja na uređivačku autonomiju i integritet;
  • nadopuni predloženu uredbu o spajanju medija s mehanizmom za redovito praćenje koncentracije medijskog tržišta; te intervenira u slučajevima u kojima se pojavi pozicija tržišne moći koja bi mogla imati značajan utjecaj na medijski pluralizam;
  • osnuju Fond za potporu medijskog pluralizma, te za financiranje istraživačkog i neovisnog novinarstva („Takav bi se Fond mogao financirati dijelom prihoda od oporezivanja dobiti digitalnih tvrtki”).

“Situacija koju opisuje izvješće MPM-a iznimno je ozbiljna”, inzistira Maja Sever. “Poziva na snažnu akciju od strane država članica i Europske unije, počevši od značajnog jačanja odredbi EMFA-e”.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!


Deprecated: Funkcija the_block_template_skip_link je zastarjela od inačice 6.4.0! Umjesto toga upotrijebite wp_enqueue_block_template_skip_link(). in /home/snhhr/public_html/wp-includes/functions.php on line 6031