Samozaposleni slobodni novinari (freelanceri) bez zaposlenika sada imaju mogućnost da ih njihovi sindikati uključe u kolektivno pregovaranje. Ali što to znači u praksi?
Gotovo godinu dana od provedbe smjernica Europske komisije o kolektivnim ugovorima samozaposlenih osoba bez zaposlenika, Europska federacija novinara, kroz rad Freelance Expert Group (FREG), donosi osvrt koliko su, i jesu li, naše samozaposlene kolegice i kolege imali koristi od Smjernica.
EFJ je pozdravio Smjernice kao važan korak prema jačanju kolektivnog pregovaranja i prepoznao je njihovu protumjernu snagu za ponovno uspostavljanje ravnoteže u odnosima moći na tržištu rada.
Unatoč tome, ovo su smjernice i iako mogu imati autoritativan učinak, nisu pravno obvezujuće za Sud Europske unije niti za nacionalna tijela za provedbu tržišnog natjecanja.
EFJ je zato zamolio svoje članove da izvijeste u kojoj mjeri Smjernice utječu na dosadašnju praksu kako bi se tijela za zaštitu tržišnog natjecanja suzdržala od miješanja u rad sindikata koji brane samostalne djelatnosti.
Kolektivno pregovaranje za slobodne novinare (i neke prepreke)
Norveška
Ovo je trenutno najvažniji slučaj za sindikat. Norveško tijelo za tržišno natjecanje odmah je primijenilo Smjernice. Sindikat je detaljno proučio koja prava proizlaze iz Smjernica i koja su prava povezana s ovim novim mogućnostima kada su u pitanju pregovori i odlučivanje o cijenama rada.
Švedska
Odjel za freelancere unutar SJF-a uspio je zajedno s odjelom za radna mjesta SJF-a dogovoriti s izdavačkom kućom LO Mediehus da potpiše kolektivni ugovor za slobodnjake koji obavljaju zadatke za njihova razna izdanja. Također rade na tome da što više izdavača slijede ovaj primjer.
Finska
Sindikat novinara u Finskoj nastojao je što prije započeti pregovore o uvjetima rada samozaposlenih novinara. Sindikat je predložio pregovore Finskoj medijskoj federaciji, organizaciji koja zagovara privatne tvrtke u medijskoj i tiskarskoj industriji. Na kraju je Finska medijska federacija objavila da ne pristaje na pregovore, rekavši da bi kolektivni ugovori bili nezakoniti.
Sindikat je osnovao pregovaračku radnu skupinu i poslao anketu u kojoj su svoje slobodne članove pitali za mišljenje o kolektivnom pregovaranju. Čak 80 posto ispitanika nada se da će sindikat pregovarati i dogovoriti minimalne plaće, povećanja plaća i razne dodatne naknade. Osim naknada, članovi se nadaju da će sindikat pregovarati posebno o autorskim pravima.
Kako stići do cilja: kolektivni ugovori o cijenama freelancera
Smjernice pokrivaju samo kolektivne ugovore o radnim uvjetima. Ne primjenjuju se na pregovore o cijenama. Unatoč tome, naši članovi znaju da je to ključno za slobodne novinare, koji se često nalaze u nesigurnoj financijskoj situaciji. Stoga se EFJ među članovima raspitao o najboljim primjerima i nekim izazovima u pregovaranju za kolektivne cijene za freelancere.
Belgija (Flandrija)
Od proljeća 2022. sekcija Belgijskog sindikata novinara (VVJ) s flamanskog govornog područja uspijeva sklopiti kolektivne ugovore u vezi s indeksiranjem cijena za rad freelancera. Do danas su Mediahuis, DPG Media, VRT, BELGA, ali i manji mediji odlučili zajednički pomoći svojim honorarcima.
“Kolektivni ugovori jedini su pravi odgovor na konkurentnom, koncentriranom tržištu, sa samo nekoliko preostalih medijskih kuća i previše kandidata”, kaže pravna savjetnica VVJ-a, Charlotte Michils. “Sami nikada ne možemo riješiti neravnotežu moći.”
Nizozemska
Kolektivna norma za novinare slobodnjake kod televizijskih kuća dobivena je uz minimalnu naknadu od 35 eura po satu, dok je minimalna naknada od 30 eura dobivena u DPG Media, jednom od dva vodeća medijska konzorcija u Nizozemskoj. U drugoj velikoj izdavačkoj kući, Mediahuis, još uvijek rade kako bi postigli slične rezultate.
NVJ Tarifni kalkulator sada se otvoreno i široko koristi, iako je to prije bio tabu s obzirom na nizozemski zakon o tržišnom natjecanju. Tarifni kalkulator predlaže honorarnu naknadu od 167% satnice zaposlenog kolege s istim iskustvom. NVJ je također pregovarao da, kada zaposlenici na plaći dobiju povećanje, honorari slijede isti primjer.
Mala, ali važna pobjeda, budući da su se tarife honorarnih djelatnika u novinama rijetko ili nikada prilagođavale inflaciji. Sindikat sada priprema veliku akciju za postizanje povećanja od 7% povrh ‘normalne’ korekcije inflacije, za slobodne i zaposlene radnike.
Njemačka
Do travnja 2023., u većini javnih radiotelevizijskih ustanova (Rundfunkanstalten), DJV i ver.di uspjeli su dogovoriti mala poboljšanja za osoblje i slobodnjake za razdoblje 2024./2025. Iako su u većini slučajeva osigurane neto porezna naknada i naknada za socijalno osiguranje, te je dogovoreno prosječno povećanje od 2,8 posto, jasno je da su te uplate puno manje od stope inflacije (koja je oko 10 posto).
Michael Hirschler iz DJV-a, komentirao je da je “ovaj put bio prilično neobičan sukob, jer su sindikati morali organizirati štrajkove. Kolektivni pregovori u javnoj radioteleviziji obično prolaze bez štrajkova. U nekim slučajevima, na primjer velika grupa ZDF, bio je to prvi štrajk takve vrste u povijesti.”
Postavljanje kamena temeljca: Zemlje bez kolektivnog pregovaranja za freelancere
Španjolska (Katalonija)
Posljednji kongres FeSP-a bio je posvećen situaciji freelancera. Sindikat je pristao tražiti od Vlade da se ova skupina uključi u opći sustav socijalne sigurnosti. Također su pozvali da se njihovi radni uvjeti reguliraju kolektivnim ugovorom koji obično pokriva zaposlene izvjestitelje, te da se okvirni sporazum o kojem će pregovarati sindikati i organizacije poslodavaca, a koji bi trebao utvrditi minimalne stope na istoj razini onih utvrđenih za zaposlene novinare.
Estonija
S obzirom na to da u Estoniji postoji samo jedan kolektivni ugovor za zaposlene novinare, razgovor o slobodnim kolektivnim ugovorima za sada je uglavnom teoretski. Pravni sustav u Estoniji vidi konkurenciju kao prepreku pri donošenju odluke o minimalnoj naknadi itd. Također, udruga poslodavaca ima povijesnu politiku nepriznavanja kada je riječ o udrugama i sindikatimsa, stoga nisu voljni razgovarati s njima. Konačno, estonske medijske kuće preferiraju licencne ugovore više nego bilo koji drugi oblik ugovora, što otežava provedbu načela kolektivnog ugovora.
Gdje je Hrvatska?
Kada je riječ o kolektivnim pregovorima i ugovorima u medijskom sektoru u Hrvatskoj muku mučimo s pokretanjem pregovora i osiguravanjem kolektivnih ugovora za zaposlene. Na snazi su tek tri kolektivna ugovora (HRT, Hina, Novi list). Tim je izazov veći kada je riječ o zaštiti radničkih prava naših kolegica i kolega slobodnih samozaposlenih novinara, ali i prevoditelja i drugih medijskih djelatnika.
Teško stanje nikada nije isprika za odustajanje, štoviše, ovaj nas izazov potiče da još upornije zagovaramo bolju zaštitu radničkih prava novinara i medijskih djelatnika.
Smjernice EK s veseljem smo i mi dočekali jer, iako nisu obvezujuće, ipak jesu jedan dobar argument u pregovorima s poslodavcima i razgovorima s resornim Ministarstvom kulture i medija oko važnosti zaštite radničkih prava u medijskom sektoru.
Iako zvuči kao isprazna floskula, činjenica jest da smo zajedno jači, zato vas i ovim putem pozivamo da se uključite u rad Sindikata novinara Hrvatske kako bi tako osnaženi nastavili borbu za prava radnica i radnika u medijskom sektoru.