Kako zaštiti samozaposlene radnike?

Kolega Krešimir Zubčić bio je na radionici “Bogus self-employed” u Briselu. Europski sindikati pripremaju zajednički akcijski plan kako bi što bolje zaštiti samozaposlene radnike.

Famozni “outsourcing” uzeo je maha posvuda u EU i tim se načinom zapošljavanja izbjegava plaćanje socijalnih davanja državi, a radnik nema sigurnost rada kao stalno zaposleni, te je omogućeno da drugim izvorima financiranja, poslodavac izbjegava stalno zaposliti radnike, te time unosi nesigurnost na tržište rada. Radni uvjeti prividno samozaposlenih (bogus-selfemployed) razlikuju se od uvjeta rada stalno zaposlenih, jer njih ne štite kolektivni ugovori niti ikakvi drugi zakonski akti.

Pristanak na rad pod tim uvjetima ujedno je osiguranje plaće, ali bez plaćanja davanja državi koje je poslodavac dužan plaćati za stalno zaposlenog. Francuski, danski, rumunjski, bugarski, češki, hrvatski i španjolski sindikalisti okupili su se na konferenciji odnosno radionici na kojoj se pokušalo definirati mehanizme kako zaštititi samozaposlene radnike koji obavljaju poslove stalno zaposlenih radnika.

Novi načini poslovanja, a prvenstveno “start-up” firme ne slijede povijesna postignuća unutar radnog prava, te svoje zaposlenike drže u podređenom položaju u odnosu na zaposlenike redovnih firmi. Mladi nemaju spoznaje koja prava imaju i ne vide mogućnost sindikalnog udruživanja. Naočigled “start-up”-ovi imaju pozitivan prizvuk, međutim iz pozicije onoga koji radi nailazi se na mnoštvo gotovo robovlasničkih uvjeta. Primjera radi u Francuskoj tvrtke za dostavu hrane koje funkcioniraju kao strat-upovi vezani uz mobilne aplikacije dodjeljuju sljedeću narudžbu hrane samo onim vozačima/biciklistima koji su u pokretu.

Kada bicikl/auto stane na semaforu ili si vozač uzme pauzu, njega aplikacija ne vidi kako mobilnu točku na zaslonu operatera i on ne dobiva narudžbu dokle god se ponovno ne pomakne s mjesta. Njihovi su radnici prisiljeni biti u stalnom pokretu, kako bi se mogli natjecati za sljedeću narudžbu. Naravno, plaćeni su po dostavljenoj narudžbi, bez ikakvih naknada ili dodatnih plaćanja. Budućnost ovakvog rada potrebno je drukčije organizirati i na najboljem su tragu danski zakonodavci koji su prisilili jedan sličan start-up, ali za čišćenje stanova, da potpiše kolektivni ugovor, kojim se definiraju radna i ostala prava kod njih angažiranih radnika.

Iskustva koja su iznijeli predstavnici ostalih zemalja integrirana su u izvješće koje će na koncu cjelokupne serije radionica biti predstavljeni kao integralni tekst sa smjernicama za buduće djelovanje europskih sindikata na polju prividno ili prisilno zaposlenih. U tom smjeru predložen je prvi akcijski plan europskih sindikata koji će se s vremenom popunjavati i nadopunjavati do konačnog rješenja za sve europske zemlje.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!