Sindikalni predstavnici iz 10 europskih zemalja prisustvovali su treningu u Stockholmu, Švedska, 15. i 16. veljače 2023. godine u sklopu projekta “Sigurnost za novinare”. Panel rasprave i trening bili su usmjereni na internetsko uznemiravanje, dužnost brige poslodavaca i fizičku sigurnost. Cilj je bio istaknuti dobre prakse i pronaći načine za uključivanje poslodavaca prema zaposlenicima i ulozi velikih platformi društvenih medija.
Na početku treninga predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske navela je kako projekt ima za cilj razviti univerzalni model procjene rizika kroz razmjenu stajališta i iskustava između sindikata i medijskih kuća. “Sigurnost novinara ostaje prioritet za EFJ i ima za cilj poboljšati zdravlje i sigurnost novinara poticanjem i olakšavanjem socijalnog dijaloga s udrugama poslodavaca, policijom i drugim ključnim akterima”, istaknula je Sever.
Ulrika Hyllert, predsjednica Švedskog sindikata novinara (SJF) govorila je o činjenici da je 30% članova SJF-a prijavilo prijetnje putem interneta, a 4 od 10 se suzdržavalo od izvještavanja o temama zbog prijetnji. Naglasila je da je bilo važno prikupiti podatke kako bi se ukazalo poslodavcima i političarima da postoji problem i da ih se potakne da nešto učine po tom pitanju. “Govorimo o uznemiravanju kao problemu na radnom mjestu, što i jest”, rekla je, “ali to je također problem za demokraciju.”
Prvi panel bio je usmjeren na primjere najbolje prakse iz skandinavskih zemalja. Otvorio ga je Alberto Escorcia, stručnjak za kibernetičku sigurnost i analitičar društvenih medija koji je nakon bijega iz Meksika dobio azil u Švedskoj. Dobio je 2000 prijetnji smrću zbog svojih istraga o trolovima, krađama identiteta i špijunskom softveru koji koristi meksička vlada za špijuniranje i uznemiravanje novinara.
Pojačano agresivno zastrašivanje i govor mržnje protiv novinara potaknuli su Sindikat novinara u Finskoj (UJF) da osnuje Zakladu za promicanje novinarske kulture (poznatu kao JOKES). Anna Kähkönen objasnila je da su “novinari kojima se prijetilo u Finskoj uglavnom pisali o imigraciji (42%), politici i izborima (27%) te etničkim i jezičnim zajednicama (26%).”
Predstavnik za sigurnost u Bonnier Newsu, vodećoj švedskoj medijskoj kući i najvećoj medijskoj grupi u nordijskoj regiji, objasnio je inicijativu u organizaciji u kojoj su poslodavci, novinari i predstavnici sindikata govorili o uznemiravanju na radnom mjestu. Dok su slušali novinare, poslodavci su signalizirali da shvaćaju problem uznemiravanja na radnom mjestu i pokazali spremnost da nešto poduzmu. Ovu poruku ponovio je i Qasam Ijaz, službenik zadužen za problem digitalnog uznemiravanja pri Danish Broadcasting Corporation (DR). Ažurirao je smjernice organizacije o digitalnom zlostavljanju. Objasnio je da je “cilj biti digitalniji i osobniji; biti otvoreniji, ranjiviji, ali i bolje brinuti o sebi”.
Sljedeća panel rasprava bila je usmjerena na ulogu i odgovornosti online platformi i poslodavaca. Novinarka, savjetnica za digitalnu sigurnost i suradnica na BKC Harvard, Elodie Vialle, zagovara ekosustav koji uključuje sindikate, civilno društvo, online platforme, policiju i kreatore politike koji zajednički odgovaraju na online napade na novinare. “Postoji potreba za izgradnjom razjašnjenog i učinkovitijeg kanala eskalacije s platformama društvenih medija za novinare koji su uznemiravani na internetu”, rekla je.
Voditeljica Googleovog strateškog partnerstva, Dimitra Letsa, govorila je o Jigsawu, jedinici unutar Googlea koja istražuje prijetnje društvima i izrađuje alate koji pomažu učiniti internet sigurnijim mjestom za novinare kako bi mogli obavljati svoj posao. Govorila je o potrebi da poslodavci preuzmu tehnologije koje stvaraju platforme poput Googlea kako bi novinari imali resurse za obranu. Asun Gómez Bueno, direktor međunarodnih odnosa na RTVE-u i supredsjedatelj Odbora za vijesti Europske radiodifuzne unije (EBU), objasnio je pristup u 7 koraka koji je radna skupina EBU-a razvila za politiku protiv uznemiravanja.
Međunarodni stručnjak David Bevan, osnivač tvrtke Cadre Consultants, potom je održao praktičnu obuku o tome što novinari mogu učiniti kako bi se bolje zaštitili od napada. Naglasio je da svaka sigurnosna strategija treba razmišljati o prijetnjama s kojima se novinari mogu suočiti na internetu. Također je naglasio da bi se medijski menadžeri i donositelji odluka trebali često sastajati kako bi razgovarali o ovim prijetnjama, ali i o sigurnosti novinara u širem smislu.
Drugi dan započeo je prezentacijama novinarskih sindikata koji su uspjeli angažirati poslodavce i kreatore politika da djeluju protiv internetskog uznemiravanja. Eva Stabell iz Norveškog sindikata novinara (NJ) govorila je o istraživanju o online uznemiravanju žena koje je počelo 2012. godine, kada je pokrenut pokret #MeToo, a ponovljeno je četiri puta u posljednjem desetljeću.
Najnovije istraživanje donijelo je dobre vijest – pokazalo je da su se slučajevi internetskog uznemiravanja žena dramatično smanjili u Norveškoj. Rekla je da su rezultate ankete pokazali glavnom tužitelju u Norveškoj, koji se složio da je to prijetnja demokraciji jer novinari ne bi pisali o temama ako im se zbog njih prijeti.”
Yannis Kotsifos iz Grčkog novinarskog sindikata (ESIEMTH) objasnio je naučene lekcije kada je sindikat uspostavio prvi europski centar za obuku za sigurnost novinara i medijskih profesionalaca u Solunu. “Pritisak djeluje”, objasnio je Yannis, “EU je 2021. usvojila preporuke za sigurnost novinara. To je otvorilo put grčkoj vladi da poduzme mjere – zajedno s međunarodnim pritiskom organizacija koje su bile dio misije za utvrđivanje činjenica u Grčkoj, koja je pokazala da se treba pozabaviti sigurnošću.”
Između panel rasprava i treninga oba dana, sudionici, od kojih su većina bili predstavnici novinarskih sindikata i udruga, razmišljali su o načinima pokretanja projekata i društvenog dijaloga o internetskom uznemiravanju novinara u svojim zemljama.
Ovu radionicu zajednički su organizirali Europska federacija novinara (EFJ) i Švedska unija novinara (SJF) uz financijsku potporu Europske komisije.
Završna konferencija projekta Safety4Journalists održat će se u Bruxellesu 2. svibnja i Svjetskog dana slobode medija (3. svibnja) tijekom Dana različitosti 2023.
Projekt sufinancira Europska komisija (DG Employment, Inclusion and Social Affairs). Nacionalne partnerske organizacije su Sindikat novinara Hrvatske, DJV (Njemačka), SNJ-CGT (Francuska), NVJ (Nizozemska) i SJF (Švedska).
