Kako odgovorno izvještavati o epidemiji COVID-19, ali i štititi zdravlje novinarki i novinara

Epidemija koronavirusa i bolesti COVID-19 za sada ne pokazuje znakove smirivanja. Novinarski rad u ovakvim situacijama iznimno je važan. Posebno je važno točno i pravodobno izvještavati javnost kako bi se izbjegla nepotrebna panika. Global Investigative Journalism Network objavila je savjete za novinarke i novinare oko izvještavanja o COVID-19 koje vam donosimo u nastavku.

Kako uravnoteženo izvještavati?

• Smanjite uporabu subjektivnih pridjeva u izvještavanju; na primjer: "smrtonosna" bolest. • Pažljivo birajte fotografije, tako da izbjegnete širenje pogrešne poruke. • Objasnite preventivne radnje; to vašu priču može učiniti manje zastrašujućom. • Zapamtite da su statističke priče manje zastrašujuće od anegdotalnih. • Izbjegavajte clickbait naslove i budite kreativni u prezentaciji. • Naglašavajte znanstvene činjenice, ne političke. • Više pažnje posvetite liječnicima nego političarima • Koristite naziv COVID-19 (i dok traje: pandemija)

Riječi su važne:

Epidemija je brzo širenje bolesti u određenoj populaciji ili regiji; Pandemija je epidemija koja se proširila širom svijeta.

Terensko izvještavanje u doba epidemije

U globalnom izbijanju bolesti, novinari ne mogu s terena izvještavati iz - samoizolacije. Moramo ići na teren, a pritom postoji rizik od zaraze. Stoga pazite na sebe. Prije nego što izađete na teren pratite savjete liječnika. Informirajte se o točnom stanju na područje u koje idete, pratite savjete za izbjegavanje infekcije u pogođenim područjima, planiranje putovanja i budite oprezni. • Ako posjećujete zaraženo mjesto, na primjer medicinsku ustanovu, koristite zaštitne rukavice. • Možda će vam biti potrebna i druga medicinska zaštitna oprema (PPE) kao što su zaštitno odijelo i maska za lice. • U pogođenom području, ne posjećujte tržnice na kojima se prodaje svježe meso i riba, kao ni farme. • Izbjegavajte izravan dodir sa životinjama (živim ili mrtvim) i njihovim okolišem. • Ne dirajte površine koje su onečišćene životinjskim izmetom. • Ako radite u zdravstvenoj ustanovi, tržnici ili na farmi, nikada ne stavljajte opremu na pod. • Uvijek dekontaminirajte opremu brzo djelujućim antimikrobnim maramicama, nakon čega slijedi temeljita dezinfekcija. • Nikada ne jedite i ne pijte dok dodirujete životinje ili ste u blizini tržnice ili farme. • Ruke uvijek temeljito isperite vrućom vodom i sapunom, i to prije nego što dođete u pogođeno područje te tijekom boravka i nakon napuštanja tog područja. Pratite obavijesti: • Svjetske zdravstvene organizacije • Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i njegovih lokalnih ispostava. Kada birate sugovornike, birajte pažljivo. Imajte na umu da do stručnjaka za ovu bolest nije lako doći. Virus je nepoznat i nepredvidiv i nema dovoljno istraživača ili liječnika specijaliziranih za COVID-19. Kad birate stručnjake, razmislite o pet prijedloga Williama Hanageja, izvanrednog profesora epidemiologije na Harvardu: • Pažljivo birajte stručnjake. Primanje Nobelove nagrade za jedan znanstveni predmet ne čini autoriteta za sve znanstvene teme. • Razlikujte ono što se zna da je istinito od onoga što se smatra istinom - a što je zapravo nagađanje ili mišljenje. • Budite oprezni kad citirate nalaze iz "prijepisa" ili neobjavljenih akademskih radova. • U ocjenjivanju novosti, novih teorija i tvrdnji, pomoć zatražite od znanstvenika. Da bi se spriječilo širenje dezinformacija, „provjeru činjenica“ prije objave trebale bi proći i kolumne i komentari. • Pročitajte radove novinara koji dobro pokrivaju znanstvene teme.

Ne borimo se samo protiv epidemije nego i "infodemije"

Međunarodna novinarska mreža IJNet sastavila je popis savjeta za izvještavanje o COVID-19 uz savjete novinara koji su pratili bolest. Ovo su ključne točke: • Shvatite raspoloženje na terenu - a zatim to prenesite u svoj rad. • Usredotočite se na izvještavanje, a ne na analizu. • Pazite na naslove. • Upamtite: Nisu sve brojke točne. • Razgovarajte sa što više ljudi. • Izbjegavajte rasne i ostale stereotipe • Razmislite o načinu na koji intervjuirate stručnjake. • Nemojte zanemariti priče koje nisu uzbudljive. • Postavite svoja ograničenja. Ponekad je bolje reći "ne" uredniku. Savjeti za razgovor sa žrtvama (npr. izliječenim osobama): • Tretirajte žrtve dostojanstveno. • Dopustite žrtvi da ona vas "pozove" u priču, odnosno slušajte. • Omogućite joj da diktira vrijeme i okvir razgovora. • Budite transparentni. • Ne zaboravite tražiti žrtvin pristanak za otkrivanje identiteta. • Ne zaboravite na društvene vrijednosti radi kojih i radite ovaj posao. • Dobrobit žrtve mora imati prednost pred pričom. • Slušajte, čekajte i ne postavljajte odmah najteža pitanja. • Ne zaboravite da morate zaštititi i sebe: višekratno suočavanje s traumatiziranim žrtvama može utjecati na vas.