Epidemija koronavirusa i bolesti COVID-19 za sada ne pokazuje znakove smirivanja. Novinarski rad u ovakvim situacijama iznimno je važan. Posebno je važno točno i pravodobno izvještavati javnost kako bi se izbjegla nepotrebna panika.
Global Investigative Journalism Network objavila je savjete za novinarke i novinare oko izvještavanja o COVID-19 koje vam donosimo u nastavku.
Kako uravnoteženo izvještavati?
• Smanjite uporabu subjektivnih pridjeva u izvještavanju; na primjer: “smrtonosna” bolest.
• Pažljivo birajte fotografije, tako da izbjegnete širenje pogrešne poruke.
• Objasnite preventivne radnje; to vašu priču može učiniti manje zastrašujućom.
• Zapamtite da su statističke priče manje zastrašujuće od anegdotalnih.
• Izbjegavajte clickbait naslove i budite kreativni u prezentaciji.
• Naglašavajte znanstvene činjenice, ne političke.
• Više pažnje posvetite liječnicima nego političarima
• Koristite naziv COVID-19 (i dok traje: pandemija)
Riječi su važne:
Epidemija je brzo širenje bolesti u određenoj populaciji ili regiji;
Pandemija je epidemija koja se proširila širom svijeta.
Terensko izvještavanje u doba epidemije
U globalnom izbijanju bolesti, novinari ne mogu s terena izvještavati iz – samoizolacije. Moramo ići na teren, a pritom postoji rizik od zaraze. Stoga pazite na sebe. Prije nego što izađete na teren pratite savjete liječnika. Informirajte se o točnom stanju na područje u koje idete, pratite savjete za izbjegavanje infekcije u pogođenim područjima, planiranje putovanja i budite oprezni.
• Ako posjećujete zaraženo mjesto, na primjer medicinsku ustanovu, koristite zaštitne rukavice.
• Možda će vam biti potrebna i druga medicinska zaštitna oprema (PPE) kao što su zaštitno odijelo i maska za lice.
• U pogođenom području, ne posjećujte tržnice na kojima se prodaje svježe meso i riba, kao ni farme.
• Izbjegavajte izravan dodir sa životinjama (živim ili mrtvim) i njihovim okolišem.
• Ne dirajte površine koje su onečišćene životinjskim izmetom.
• Ako radite u zdravstvenoj ustanovi, tržnici ili na farmi, nikada ne stavljajte opremu na pod.
• Uvijek dekontaminirajte opremu brzo djelujućim antimikrobnim maramicama, nakon čega slijedi temeljita dezinfekcija.
• Nikada ne jedite i ne pijte dok dodirujete životinje ili ste u blizini tržnice ili farme.
• Ruke uvijek temeljito isperite vrućom vodom i sapunom, i to prije nego što dođete u pogođeno područje te tijekom boravka i nakon napuštanja tog područja.
Pratite obavijesti:
• Svjetske zdravstvene organizacije
• Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i njegovih lokalnih ispostava.
Kada birate sugovornike, birajte pažljivo. Imajte na umu da do stručnjaka za ovu bolest nije lako doći. Virus je nepoznat i nepredvidiv i nema dovoljno istraživača ili liječnika specijaliziranih za COVID-19. Kad birate stručnjake, razmislite o pet prijedloga Williama Hanageja, izvanrednog profesora epidemiologije na Harvardu:
• Pažljivo birajte stručnjake. Primanje Nobelove nagrade za jedan znanstveni predmet ne čini autoriteta za sve znanstvene teme.
• Razlikujte ono što se zna da je istinito od onoga što se smatra istinom – a što je zapravo nagađanje ili mišljenje.
• Budite oprezni kad citirate nalaze iz “prijepisa” ili neobjavljenih akademskih radova.
• U ocjenjivanju novosti, novih teorija i tvrdnji, pomoć zatražite od znanstvenika. Da bi se spriječilo širenje dezinformacija, „provjeru činjenica“ prije objave trebale bi proći i kolumne i komentari.
• Pročitajte radove novinara koji dobro pokrivaju znanstvene teme.
Ne borimo se samo protiv epidemije nego i “infodemije”
Međunarodna novinarska mreža IJNet sastavila je popis savjeta za izvještavanje o COVID-19 uz savjete novinara koji su pratili bolest. Ovo su ključne točke:
• Shvatite raspoloženje na terenu – a zatim to prenesite u svoj rad.
• Usredotočite se na izvještavanje, a ne na analizu.
• Pazite na naslove.
• Upamtite: Nisu sve brojke točne.
• Razgovarajte sa što više ljudi.
• Izbjegavajte rasne i ostale stereotipe
• Razmislite o načinu na koji intervjuirate stručnjake.
• Nemojte zanemariti priče koje nisu uzbudljive.
• Postavite svoja ograničenja. Ponekad je bolje reći “ne” uredniku.
Savjeti za razgovor sa žrtvama (npr. izliječenim osobama):
• Tretirajte žrtve dostojanstveno.
• Dopustite žrtvi da ona vas “pozove” u priču, odnosno slušajte.
• Omogućite joj da diktira vrijeme i okvir razgovora.
• Budite transparentni.
• Ne zaboravite tražiti žrtvin pristanak za otkrivanje identiteta.
• Ne zaboravite na društvene vrijednosti radi kojih i radite ovaj posao.
• Dobrobit žrtve mora imati prednost pred pričom.
• Slušajte, čekajte i ne postavljajte odmah najteža pitanja.
• Ne zaboravite da morate zaštititi i sebe: višekratno suočavanje s traumatiziranim žrtvama može utjecati na vas.