Prva epizoda podcasta Sindikalni megafon, produkcije Sindikata novinara Hrvatske u sklopu ESF+ projekta „Socijalni dijalog za promjene“, vraća nas na same korijene organiziranog otpora urušavanju radnih prava u hrvatskom novinarstvu. Gošće epizode, Marinka Boljkovac, prva profesionalna tajnica Sindikata novinara Hrvatske, i Maja Sever, predsjednica SNH i Europske federacije novinara, u razgovoru s voditeljem Josipom Šarićem otvaraju jedan od najvažnijih narativa domaće medijske povijesti. Govore o razlozima nastanka sindikata, o prekretnici koju je donijela tranzicija devedesetih i o sustavnom slabljenju radničke zaštite koje i danas obilježava domaći medijski sektor.
Nastanak SNH 1990. godine bio je odgovor na situaciju u kojoj strukovna udruga HND više nije mogla štititi radna prava u novom ekonomskom kontekstu. Privatizacija medija, smanjenje redakcija i rast komercijalnih pritisaka ubrzo su pokazali da novinari trebaju mehanizam koji može pregovarati, kolektivno zastupati i intervenirati kada radna prava postanu ugrožena. Sindikat je nastao iz nužde, u vihoru političkih i ekonomskih promjena, kako bi obranio profesiju koja je iz dana u dan gubila tlo pod nogama.
Danas je gore nego ikad: prekarizacija, strah i neznanje o osnovnim pravima
U razgovoru Boljkovac i Sever iznose jasan zaključak: situacija novinara danas je, po svim parametrima, lošija nego u prvim godinama tranzicije. Iako je devedesetih postojala razina stabilnosti i veći broj stalnih radnih mjesta, današnji medijski radnici suočavaju se s najezdom prekarizacije, nesigurnih ugovora, mizernih plaća i sve izraženijim otporom poslodavaca prema sindikalnom organiziranju.
Mnogi novinari, uključujući i one iskusne, ne poznaju svoja osnovna prava. Mladi novinari izlaze iz obrazovnog sustava bez ikakvog znanja o sindikatima, a poslodavci često dodatno potiču atmosferu straha i šutnje. U privatnim medijima sindikalno organiziranje je nerijetko stigmatizirano, a radnici se potiču na individualne pregovore, što ih ostavlja potpuno nezaštićenima. Atmosfera nepovjerenja i pritiska dodatno podijeljena političkim linijama unutar redakcija otežava bilo kakvu zajedničku borbu za bolje uvjete rada.
Gošće naglašavaju da problem nije samo u pritiscima poslodavaca nego i u urušavanju ekonomskog modela novinarstva. Gubitak prihoda od oglašavanja, dominacija društvenih mreža, pad tiraža tiskanih medija i rascjepkanost tržišta stvaraju uvjete u kojima je kvalitetno novinarstvo teško održivo. U takvom okruženju radnici su pod stalnim teretom, a njihove profesionalne i osobne granice često se brišu.
Primjeri pobjeda i pogled u budućnost novinarstva
Unatoč složenim okolnostima, razgovor donosi i primjere uspješne sindikalne borbe koji pokazuju da je organiziranost ključna za opstanak profesije. Na HRT-u su sindikati izborili povećanje osnovice plaće, na N1 su bili ključni za pregovore o boljim uvjetima, a tajno organiziranje u Jutarnjem listu tijekom devedesetih natjeralo je poslodavca da legalizira isplate plaća, omogućivši novinarima financijsku stabilnost i pristup kreditima.
U završnom dijelu epizode Boljkovac i Sever analiziraju budućnost profesije. Govore o opasnostima koje donosi umjetna inteligencija, kao i o sve snažnijem utjecaju društvenih mreža na kvalitetu informacija. Ipak, obje ističu da novinarstvo i dalje ima iznimnu društvenu vrijednost i da, unatoč sve težim uvjetima, postoje brojni kvalitetni novinari koji održavaju profesionalne standarde. Poruka epizode jasna je i ohrabrujuća: budućnost novinarstva ovisit će o organiziranosti, solidarnosti i kolektivnoj borbi. Bez sindikata, ističu, profesija gubi glas, snagu i moć pregovaranja, a upravo su to temelji njezina opstanka.