U Velikoj dvorani Novinarskog doma u ponedjeljak, 30 rujna, održana je tribina “Novinarstvo ne damo – koliko i za koliko radimo?”.
Tribinu su organizirali Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat novinara Hrvatske i Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava, a gost tribine je bio predsjednik Europske federacije novinara (EFJ) Mogens Blicher Bjerregård, koji je u Zagreb stigao u sklopu projekta “Upravljanje promjenama u medijima”. Riječ je o dugogodišnjem danskom sindikalistu, među ostalim stručnjaku za kolektivno pregovaranje.
Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever u uvodu je podsjetila da je situacija sa zaštitom radničkih prava vrlo loša. Prije nekoliko godina na snazi je bilo 11 kolektivnih ugovora, a danas samo dva poštena, uz jednoga koji je na sudu i jedan koji se godinama produljuje nizom aneksa. Zabrinjavajuće je, međutim, koliko novinari nisu svjesni koja su im sve zakonom utemeljena prava na raspolaganju.
Zakon o radu predviđa mogućnost kolektivnog pregovaranja i donošenja kolektivnog ugovora. Preduvjet za sudjelovanje u tom procesu je sindikalno udruživanje, nakon što radnici ojačaju sindikat od ministarstva rada moraju zatražiti ocjenu reprezentativnosti i s potvrdom reprezentativnosti postaju važan faktor u donošenju odluka u tvrtci, odnosno partner u kolektivnom pregovaranju, pa uprava ne može donositi važne odluke bez mišljenja sindikata.
Sever je podsjetila kolege da vrlo često izvještavaju o kršenju Zakona o radu, problemima radnika u borbi za kolektivni ugovor, štrajkovima na koje se radnici odlučuju upravo zbog kršenja kolektivnog ugovora ili zastoja u procesu kolektivnog pregovaranja, a sami nisu svjesni da su ta prava zakinuta upravo njima. Jer i loš kolektivni ugovor je bolji od pravilnika o radu po kojem radi većina medijskih djelatnika u Hrvatskoj dana.
“Naravno da se poslodavci, nakladnici i menadžeri nadaju da novinari i medijski djelatnici neće zahtijevati kolektivne pregovore jer kolektivni pregovor ima snagu zakona, a sadašnji dogovori sa zaposlenicima uvijek se mogu jednostrano prekinuti. Upravo zato se moramo organizirati i iskoristiti mogućnosti koje su nam osigurane zakonom u zaštiti svojih radnih prava, jer kada osiguramo svoju egzistenciju i radnu sigurnost, ojačat ćemo i slobodu medija”, istaknula je Maja Sever.
Predsjednik EFJ-a Mogens Blicher Bjerregård naglasio je kako je važno da novinar može raditi posao u sigurnim uvjetima, kako ne bi morao tražiti druge poslove zbog egzistencijalnih problema, jer se onda ne može posvetiti istraživačkom radu i novinarstvu.
“Naročito su važni radni uvjeti novinara. Ako ne postoje dobri radni uvjeti i ako novinari ne mogu živjeti od svog rada, teško je govoriti o dobrom novinarstvu. Iznimno je važno za cijelo društvo da se unaprijede novinarska prava te je potreban zajednički nastup novinara u kolektivnom pregovaranju i sklapanju kolektivnih ugovora u novinarstvu. Osim toga, i izdavače i vlasnike medija treba uvjeriti da je u njihovu interesu imati novinare koji profesionalno mogu odraditi posao”, kazao je Bjerregård.
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko upozorio je kako u zemlji koja će uskoro preuzeti šestomjesečno predsjedanje EU-om traje organizirana kampanja protiv novinara i medija. Sve su jači pritisci. Novinare se proglašava krivima za sve. U zemlji u kojoj cvate korupcija i kriminal naše se kolegice i kolege etiketira kao neprijatelje države što govori o dubokom poremećaju društva u kojem živimo, upozorio je predsjednik HND-a.
Dodao je, međutim, kako su novinari i mediji žilavi i pitao se kako bi izgledalo ovo tužno društvo da nema, na primjer, istraživačkih novinarki, novinara i njihovih priča koje su razotkrile brojne nezakonitosti i malverzacije ljudi na vlasti. Uz to je, kao jedan od oblika pritisaka, naveo i pravosudni progon novinara te podsjetio na HND-ove podatke o najmanje 1163 sudska postupka protiv novinara i medija u Hrvatskoj. Kao problem s kojim se novinarska profesija susreće istaknuo je i ignoriranje odredaba Zakona o medijima i kršenje redakcijskih statuta u tiskanim medijima. “Uskoro ćemo krenuti u kampanju kojom želimo osvijestiti ovaj problem”, zaključio je predsjednik HND-a.
“Piratiziranjem naših sadržaja; tekstova, fotografija, videopriloga, mi dobivamo manje za svoj rad. Materijalno oslabljeni neotporniji smo na pritiske i skloniji autocenzuri. Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU, ako je dobro implementiramo u naš zakon, daje nam priliku za sudjelovanje u prihodu koji generira naš rad, za materijalno osnaživanje i time poboljšanje društvenog statusa kao osnove za otpor pritiscima. Ne nasjedajte na priče da Direktiva o autorskom pravu ograničava pristup informacijama, zadire u navike korištenja memeova i gifova ili citiranje u svrhu satire, kritike i obrazovanja.
Sve to izuzeto je iz nje, jedina joj je svrha sudjelovanje nas autora u zaradi internetskih platformi od reklama na našim sadržajima i odgovornost za širenje sadržaja od strane korisnika. Jer smo mi itekako odgovorni za njih, do razine verbalnog delikta, ali i gore: tuže nas i kad pišemo istinu jer su osjećaji onih koje razotkrivamo povrijeđeni toliko da ih može utješiti samo da to – platimo”, istaknula je na tribini predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) Valentina Wiesner i dodala kako je DZNAP lani dobio licencu i za kolektivnu zaštitu prava fotoreportera. Za dijeljenje njihovih fotografija press clipping agencije dosad nisu platile ni kunu naknade! “Upravo krećemo u pregovore da to promijenimo, da i kolege fotoreporteri konačno uživaju kolektivnu zaštitu”, zaključila je Valentina Wiesner.
