Rizici s kojima su se suočili novinari izvještavajući o agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine ostali su najveća briga vezana uz sigurnost novinara u Europi u 2024., navodi se u godišnjem izvješću partnerskih organizacija Platformi Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara. Izvješće pod naslovom “Izvješće o slobodi medija u Europi 2024.: Suočavanje s političkim pritiskom, dezinformacijama i erozijom neovisnosti medija” također identificira kao ozbiljne prijetnje digitalni nadzor novinara i rizike za povjerljivost izvora, transnacionalnu represiju nad novinarima – posebno iz Rusije i Bjelorusije – i trend zarobljavanja medija od strane vlada u nekim zemljama, a Hrvatska je u izvješću spomenuta čak šest puta. Upozorava se da su “zakoni i prakse protiv klevete sustavna prepreka slobodi medija u nekoliko država članica Vijeća Europe”. Među njima je i Hrvatska koja je dobila upozorenja, uz Azerbajdžan, Grčku, Irsku, Italiju, Poljsku, Srbiju, Tursku i Veliku Britaniju, da hitno dekriminalizira “uvrede i klevete u vezi s izvješćivanjem o javnom interesu, usklađivanjem nacionalnih zakona s europskim standardima o slobodi izražavanja i provedbom zakonskih mjera zaštite od SLAPP tužbi”. Platforma u izvješću govori o napadu na novinarku Faktografa Melitu Vrsaljko koja je prošle godine dva puta napadnuta zbog izvještavanja o zaštiti okoliša. Ona navodi da je u srpnju prošle godine nju i kamermana napao muškarac kod ilegalnog odlagališta otpada kod Zadra, a dan kasnije i njegova kći u novinarkinom domu. 
“Usprkos tome što sam bila meta napada, policija je i mene i mog napadača smatrala podjednako odgovornima za remećenje javnog reda i mira”, prepričava novinarka, dodajući da su napadači povezani sa zastupnikom u zadarskoj skupštini, “članom vladajuće stranke”. “Iako je fizičko nasilje nad novinarima u Hrvatskoj rijetkost, moj slučaj služi kao jasan podsjetnik na nužnost poboljšanja načina na koji policija postupa s kaznenim djelima protiv novinara i medijskih djelatnika”, poručila je.
Platforma je zaključila da samo četiri od 35 analiziranih europskih država pružaju dobre radne uvjete za novinare. Posebno su zabrinjavajući uvjeti u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Rumunjskoj gdje novinari bez statusa zaposlenih često nemaju temeljnu socijalnu zaštitu. Izvješće upozorava na rastuću prijetnju dezinformacija, uključujući sadržaj generiran umjetnom inteligencijom i državnu propagandu, koji se koriste za manipuliranje javnim mnijenjem i potkopavanje neovisnog novinarstva. Partneri platforme predlažu niz preporuka pozivajući Vijeće Europe, Europsku komisiju i 46 država članica Vijeća Europe na jaču pravnu zaštitu novinara, mjere zaštite od dezinformacija i mjere za borbu protiv zarobljavanja i nadzora medija. Pozivaju vlade i institucije da podrže slobodu tiska kroz reforme politike, transparentnost i jaču zaštitu od prijetnji i uznemiravanja. U 2024. partneri platforme objavili su 266 upozorenja o fizičkim napadima, zastrašivanju, pritvaranju, nekažnjavanju i drugim restriktivnim radnjama, malo ispod broja upozorenja u 2023. (285), ali znatno iznad razina prije COVID-a. Zemlje s najvećim brojem upozorenja bile su Ukrajina (40), od kojih se većina odnosila na područja pod ruskom okupacijom, Rusija (32), Turska (28), Srbija (20) i Gruzija (18). Gruzija je doživjela najveći porast prijava napada, više od tri puta u usporedbi s prethodnom godinom – uglavnom zbog napada na novinare tijekom proeuropskih prosvjeda. Sedamdeset i osam upozorenja odnosilo se na napade na fizičku sigurnost i integritet novinara, u usporedbi s 52 u 2023., uključujući smrt ukrajinske novinarke Viktorije Roshchyne, dok je bila u ruskom pritvoru, Reutersovog savjetnika za sigurnost Ryana Evansa i kazahstanskog novinara Aidosa Sadykova. Osim ratnih djelovanja izazvanih agresijom Rusije na Ukrajinu, većina fizičkih napada na novinare bila je povezana s njihovim praćenjem javnih prosvjeda i izbora. Od 31. prosinca 2024. 159 novinara bilo je u pritvoru diljem Europe, 44 u Bjelorusiji, 30 u Azerbajdžanu, 29 u Rusiji (uz 28 u ruskim okupiranim teritorijima Ukrajine), 27 u Turskoj i 1 u Gruziji. Dok su pravne prijetnje protiv medija i novinara nastavile izazivati zabrinutost, partneri platforme pozdravljaju usvajanje preporuke Vijeća Europe o suzbijanju strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP), donošenje Europskog zakona o slobodi medija (EMFA) i provedbu direktive EU protiv SLAPP-a i vjeruju da će doprinijeti stvaranju povoljnijeg okruženja za slobodu medija. “Ove godine posebna poglavlja o tri zemlje opisuju izrazito pogoršanje slobode tiska u Italiji, Gruziji i Slovačkoj,” rekao je glavni tajnik EFJ-a Ricardo Gutiérrez . “Jedan dio posvećen je i uvjetima rada novinara. Napominje da od 35 analiziranih europskih zemalja jedva četiri – Danska, Njemačka, Irska i Švedska – jamče dostojna radna prava novinarima. U izvješću se ističe da rastuća nesigurnost novinara, posebice slobodnih novinara i mladih novinara, povećava njihovu ranjivost na pritiske i potkopava njihovu sposobnost da slobodno i etično prate vijesti. Hitno je da vlasti i socijalni partneri podrže uspostavu snažne zaštite radničkih prava za novinare, kako bi se javnosti zajamčio pristup visokokvalitetnom, neovisnom novinarstvu”. U travnju 2025. Platforma za sigurnost novinara obilježit će svoju 10. obljetnicu. Od pokretanja 2015. do 31. prosinca 2024. Platforma je zabilježila oko 2000 upozorenja. Preuzmite izvještaj na engleskom jeziku
Godišnje izvješće Platforme obuhvaća 46 država članica Vijeća Europe, kao i Rusiju, nakon njezina izbacivanja iz Vijeća Europe 2022., te Bjelorusiju. Platformu Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara uspostavilo je Vijeće Europe 2015. godine, u suradnji s istaknutim međunarodnim nevladinim organizacijama aktivnim na području slobode izražavanja te udrugama i sindikatima novinara, kako bi se pružile informacije koje mogu poslužiti kao temelj za dijalog sa državama članicama o mogućim zaštitnim ili korektivnim mjerama. Partneri su: Europska federacija novinara, Međunarodna federacija novinara, Udruženje europskih novinara, Article 19, Reporteri bez granica, Odbor za zaštitu novinara, Index on Censorship, Međunarodni institut za tisak, Međunarodni institut za sigurnost vijesti, Rory Peck Trust, Europska radiodifuzna unija, PEN International, Europski centar za slobodu tiska i medija, Free Press Unlimited i Zaklada Pravda za novinare.