U drugoj epizodi Sindikalnog megafona Sandra Križanec i Ilija Jandrić iznose jedno od najdetaljnijih svjedočanstava o lošim radnim uvjetima, otkazima i raspadu profesionalnog dostojanstva u hrvatskim privatnim medijima. Njihovi iskazi razotkrivaju dubinu krize koja je zahvatila redakciju N1, ali i širi sustav u kojem se iskusni novinari sve češće marginaliziraju, potiskuju ili prisiljavaju na odlazak iz profesije.
Gosti opisuju trenutak kada su prvi znakovi problema postali vidljivi: plaće su počele kasniti uz neuvjerljiva objašnjenja, pojavile su se priče o milijunskim minusima koje nitko nikada nije transparentno potvrdio, a uprava je, tvrde, izbjegavala komunikaciju s radnicima. Najava restrukturiranja i otkaza u redakciji je bila šok, a Sandra Križanec je za vlastiti otkaz saznala putem portala. Uprava joj se nije javljala, a koordinacija i međuljudski odnosi nikada nisu bili gori. Ilija Jandrić, s druge strane, prolazio je, kaže, kroz iskustvo mobinga, osporavanje bolovanja i potpuni izostanak institucionalne podrške.
Kriteriji za otkaz, izostanak odgovornosti i raspad radnog kolektiva
Jedan od važnih svjedočanstava u ovoj epizodi odnosi se na kriterije prema kojima je određivano tko ostaje, a tko odlazi iz redakcije N1 Hrvatska. Bodovni sustav koji je bio uveden uključivao je podatke o stažu, godinama, broju uzdržavanih članova, pa čak i paradoksalne negativne bodove za novinare bez djece. Ilija Jandrić govorio je o pogreškama u izračunima, krivim podacima i nejasnim pravilima koja su radnike ostavljala u strahu i neizvjesnosti.
Gosti naglašavaju dramatičnu činjenicu da su iz procesa restrukturiranja bili potpuno izuzeti urednici i članovi uprave koji su objektivno bili odgovorni za loše rezultate i loše poslovne odluke. Radnici su tako plaćali cijenu za tuđe pogreške, a menadžerski kadar ostao je netaknut. Atmosfera u redakciji dodatno se pogoršala, a broj otkaza narastao je iznad prvotno najavljenog. Nakon što su otpušteni počeli odlaziti, uprava je, prema svjedočenjima gostiju, pokušavala neke od njih pozvati natrag, no povjerenje je već bilo trajno narušeno.
Što otkazi znače za budućnost televizije i profesije
U završnom dijelu epizode Križanec i Jandrić govore o posljedicama koje je restrukturiranje ostavilo na sam N1, ali i na njih osobno. Sandra Križanec je nakon višegodišnjeg iscrpljujućeg ritma i nehumanih radnih uvjeta odlučila napustiti medije i raditi u odnosima s javnošću. Ilija Jandrić se okreće freelance novinarstvu i vlastitim projektima, svjestan da je profesionalna sigurnost u tradicionalnim medijima postala iznimka.
Oboje analiziraju kako se promijenila sama profesija. Televiziju sve manje prate mlađi gledatelji, informacijski ciklus ubrzao se do neprepoznatljivosti, a u redakcijama ostaje sve manje iskusnih kolega koji bi mogli mentorirati mlade novinare. Bez tog prijenosa znanja profesija slabi i gubi dubinu, rekli su uredniku i voditelju Josipu Šariću.
Istodobno, golem pritisak kapitala i politički utjecaji dodatno ograničavaju slobodu medija. N1 je godinama bio primjer uređivačke neovisnosti, ali nakon restrukturiranja program se drastično smanjio, a atmosfera u redakciji potpuno se promijenila. Javni servis HRT, s druge strane, i dalje pati od politizacije i birokracije, no barem nudi stabilnije radne uvjete od privatnog sektora.
Epizoda završava promišljanjem o budućnosti novinarstva, uz poruku da će se u buci društvenih mreža i masovne dezinformacije ponovno javiti potreba za kvalitetom.
