Hrvatski - English
NEWSLETTER
 
 
 
   
NASLOVNA KONTAKT
  AKTUALNE NOVOSTI
IFJ
Narodne novine
HND
SNH / O NAMA / TIJELA
 
Sindikat novinara Hrvatske

UVOD Sindikat novinara Hrvatske (SNH) osnovan je u svibnju 1990. godine. Glavni mu je zadatak zaštita temeljnih radnih, socijalnih i profesionalnih prava novinara u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, radnim zakonodavstvom, Općom deklaracijom UN o ljudskim pravima i konvencijama Međunarodne organizacije rada, MOR. SNH snažno zastupa stajalište da su sindikalna prava temeljna ljudska prava, zajamčena Deklaracijom UN o ljudskim pravima, konvencijama MOR 87. i 98. Temeljem toga, sindikati su jedine organizacije koje imaju pravo kolektivno pregovarati i potpisivati kolektivne ugovore, te pozivati radnike na štrajk. Činjenica da ni jedna nevladina organizacija (uključujući i udruženja novinara) nema ovlasti da na takav način zastupa radništvo, bila je glavni razlog zašto su hrvatski novinari organizirali SNH premda je Hrvatsko novinarsko društvo aktivno od 1910. godine. Među članstvom obiju organizacija jača ideja da se HND i SNH u budućnosti postupno spoje u jednu organizaciju sindikalnog tipa koja bi bila djelotvornija u obrani radnih i profesionalnih prava novinara. U Hrvatskoj djeluje oko 4000 novinara (ukupni broj stanovnika je oko 4,3 milijuna). Većina ih je učlanjena u HND, a približno 70 posto i u SNH. Plan je sindikalno organizirati oko 80 posto novinara i potpisati nacionalni kolektivni ugovor. KOLEKTIVNI UGOVORI SNH je postigao značajan uspjeh 1996. godine kad je potpisano šest kolektivnih ugovora na razini najvećih medijskih poduzeća u državnom i privatnom vlasništvu. Ukupno je SNH potpisao 11 kolektivnih ugovora na razini medijskih kuća. SNH je prvi (i zasad jedini) sindikat u nekoj tranzicijskoj zemlji koji je potpisao kolektivni ugovor u medijskoj kući tada u 50-postotnom vlasništvu njemačkog medijskog koncerna WAZ - Westdeutsche Allgemeine Zeitung (u Jutarnjem listu, EPH). Kolektivnim ugovorima bila su zaštićena temeljna prava novinara i medijskih radnika, uz ostalo, dodatno plaćanje rada subotom, nedjeljom i na praznike ili slobodni dani. Definirano je i što se sve uračunava u rad novinara – putovanje na mjesto događaja, prikupljanje činjenica, vrijeme provedeno na sjednicama, pisanje teksta, provjeravanje činjenica itd. Zaštićena su i profesionalna prava novinara koji imaju pravo odbiti zadatak ako je on protivan njihovim uvjerenjima ili Kodeksu časti hrvatskih novinara, itd. SNH je još 2003. godine započeo vrlo teške pregovore o prijedlogu nacionalnog kolektivnog ugovora za novinare i medijske radnike Hrvatske (NKU) da bi zaštitio prava zaposlenih i u malim lokalnim medijima. Kako bi se poboljšala obrazovna struktura novinara, SNH u NKU predlaže obveznu VSS naobrazbu za mlade novinare koji ulaze u profesiju. Naime, postaje sve teže štititi prava novinara, jer nedovoljno obrazovane novinare poslodavci lakše zastrašuju i njima manipuliraju, pa ih je teže organizirati. ORGANIZIRANOST Osnovni organizacijski oblik SNH je sindikalna podružnica u medijskom poduzeću, na čelu koje se nalazi sindikalni povjerenik. Ukupno je SNH organizirao podružnice u 77 medijskih kuća, a individualne članove ima u nizu drugih medija. Dugotrajna ekonomska kriza raniji porast broja podružnica pretvara u pad. Najviše tijelo SNH je Skupština SNH koja se sastaje jednom godišnje. Izvršno tijelo između dviju skupština je Izvršni odbor SNH. Predsjednika/cu SNH bira Skupština SNH i on/ona obavlja svoju dužnost volonterski. Predsjednik SNH je Anton Filić, novinar Večernjeg lista iz Zagreba, izabran na Skupštini SNH 23. svibnja 2015. godine na drugi 4-godišnji mandat. Jasmina Popović, novinarka javne Hrvatske radiotelevizije iz Zagreba (predsjednica SNH od 2000. do 2006. godine) potpredsjednica je Međunarodne federacije novinara (IFJ) i članica Izvršnog odbora IFJ. Osnovni izvor prihoda SNH je sindikalna članarina koja je temelj nezavisnosti svakog sindikata. Članarina u određenom postotku mjesečne neto plaće, ovisno o kategoriji i odluci podružnica uplaćuje se izravno pri obračunu plaće stalno zaposlenih. Umirovljenici i nezaposleni članovi plaćaju simboličnu članarinu. Smanjenje broja stalno zaposlenih, sniženje plaća, kašnjenje ili neisplata plaća i honorara slobodnim novinarima izazivaju teškoće u naplati članarine. No, zahvaljujući solidarnosti članova SNH i zajedničkom interesu u zaštiti svojih temeljnih radnih, profesionalnih i ljudskih prava - SNH je uspio postići značajan uspjeh na nacionalnoj i međunarodnoj razini, koji uvelike prelazi njegovu brojnost i financijsko stanje. OSNOVNA NAČELA SNH organizira novinare iz svih medija, "nezavisnih" i "zavisnih", uključujući i slobodne novinare. Zajednički interesi – dobri uvjeti rada, primjerena plaća i honorar, te zajamčena profesionalna prava – temelj je povezanosti članova SNH. Slogan IFJ Ne može biti slobode medija, ako novinari rade u uvjetima siromaštva, korupcije ili straha, i naš je moto. Ti uvjeti, nažalost, još postoje u zemljama srednje i jugoistočne Europe. Multinacionalne medijske korporacije koje šire svoje vlasništvo na zemlje srednje i jugoistočne Europe, nažalost, imaju dvostruke standarde: u vlastitim zemljama poštuju radno zakonodavstvo, a u našima ga zaobilaze. Zbog toga je međunarodna i regionalna suradnja novinara još važnija. SNH vrlo dobro surađuje sa sindikatima i udrugama novinara iz svih tih zemalja. U suradnji s IFJ-om, organizirali smo seriju uspješnih seminara u Hrvatskoj, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori kako bismo pomogli novinarima iz regije da organiziraju učinkovite sindikate. SNH je model IFJ-u za sindikalno organiziranje novinara u regiji. Radi pravne zaštite svojih članova, SNH angažira brojne odvjetnike koji brane novinare u radnim sporovima protiv poslodavaca. Braneći prava novinara, SNH se bori i protiv prikrivene cenzure – ekonomske, koja se provodi neplaćanjem rada i političke, koja se provodi neobjavljivanjem preuzetih tekstova. Obje te metode su bile česte u počecima tranzicije. U stotinama sudskih postupaka SNH je uspio postići da se plati rad novinara i da se ponište nelegalni otkazi. Kako bi zaštitio prava novinara, SNH je 2001. godine pozvao Državni inspektorat da provede nadzor u svim medijskim kućama u Hrvatskoj. Rezultati su bili porazni – gotovo 50% novinara i drugih medijskih radnika imalo je nezakonite "dvostruke" ugovore o radu ili nije imalo nikakvih ugovora. SNH inzistira na legalnim ugovorima i nastavlja suradnju s inspekcijama. Pozitivni pomaci su postignuti, ali još niz problema treba riješiti. U posljednje vrijeme jedan od najvećih problema je smanjenje broja stalno zaposlenih novinara i porast prisilnih slobodnih suradnika. Ekonomska kriza je glavni izgovor za taj trend kao i za reduciranu primjenu i nepotpisivanje kolektivnih ugovora. Stalni zaposlenici dobivaju otkaz a umjesto njih se angažiraju suradnici u neformalnom odnosu – često jedne te iste osobe! Poseban problem su tzv. RPO suradnici, „samostalni poduzetnici“ koji u medijima rade uz obveze stalnih zaposlenika, ali bez odgovorajućih prava. To pred SNH stavlja novi izazov – kako navesti državna institucije i zakonodavna tijela da razluče stvarni samostalni rad od lažnoga kojim poslodavci prikrivaju kršenje Zakona o radu. Zahvaljujući ustrajnom radu SNH neki su rezultati već postignuti, ali predstoji nam još puno rada. Tajništvo SNH (Pripremila: Marinka Boljkovac-Borković) Ažurirano u rujnu 2015. godine