HND i SNH su pokrenuli niz otvorenih razgovora o budućnosti Hrvatske radiotelevizije s ciljem jačanja neovisnosti i unaprjeđenja rada javnog medijskog servisa. Nakon svake tribine zaključke ćemo uputiti i nadležnim institucijama. Na prvom razgovoru „HRT kakav imamo, a kakav trebamo“ sudjelovali su Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, Hrvoje Hribar, redatelj i scenarist, Dario Špelić, novinar i urednik na HRT-u te član Nadzornog odbora HRT-a, Branko Mijić, novinar i član Izvršnog odbora HND-a, Iva Nenadić, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, suradnica Europskog sveučilišnog Instituta, a Mirko Galić obratio se pisanim putem.
Iz rasprave izdvajamo nekoliko zaključaka:
• Hrvatska radiotelevizija kao javni medijski servis mora biti u službi javnosti, a HTV ima uvjete da bude najbolja televizija u Hrvatskoj, ako promijeni onaj dio programa i ljude koji ga nekritički vežu uz vlast. U programu i planu rada HRT-a izostaje osnovna ideja javnog medijskog servisa – univerzalnost, raznolikost i inovativnost.
• Ključni izazovi u očuvanju značaja i važnosti HRT-a su financijska neovisnost od države, vraćanje povjerenja javnosti i digitalna transformacija HRT.
• Nužno je, u suradnji sa širom kulturnom industrijom, pokrenuti postojeći kreativni kapital HRT-a u javnom interesu.
• Promijeniti paradigmu djelovanja i suradnje HRT-a, koja je godinama potpuno blokirana raspravom o političkoj neovisnosti programa i upravljačkih struktura, promijeniti mentalitet zarobljene strukture i novinarskog i upravljačkog kadra i okrenuti se jačanju vještina i profesionalizacije novinara.
• Ugovor s Vladom ukazuje na potpuni izostanak svijesti upravljačkih struktura HRT-a o nužnosti promjene. Posljednji Ugovor koji je HRT potpisao s Vladom uglavnom je prepisan od onog od prije pet godina, a taj je prepisan od onog prije pet godina. U trenutku kada se javne radiotelevizije u digitalnom okruženju mijenjaju na gotovo dnevnoj bazi, ovakav dokument HRT-u nije nametnula „politika“, već su ga pisali ljudi s HRT-a.
• Promijeniti cjelokupni sustav i formu programskih sadržaja koji su zapeli u zastarjelim šablonama bez inovativnosti i ne prate razvoj i digitalizaciju medija.
• HRT se „sapunizira“ i komercijalizira, nekvalitetnim sadržajem ruši profesionalne kriterije, nema strategije niti suradnje na širem kulturnom tržištu. Potrebno je jačati cehovske organizacije i međusobnu suradnju kako bismo stvorili snažnu platformu zagovaranja javnog medijskog servisa koji služi i odgovara svim građanima i razvoju demokratskog društva.
Razgovore o budućnosti javnog medijskog servisa nastavljamo u rujnu, a do tada pozivamo matični saborski odbor za medije da se uključi u otvorenu raspravu, uz druge dionike koji donose odluke o upravljanju javnim medijskim servisom u RH.
