• Razina slobode medija u Europi je pala
• Europarlamentarci osuđuju napade na novinare, posebice od strane političara
• Europska komisija mora nadzirati uplitanje vlada u rad medija te pratiti transparentnost vlasničkih struktura
• Nema sredstava EU-a za medije pod državnom kontrolom ili političku propagandu
To su ukratko zaključci i zahtjevi iz Rezolucije Europskog parlamenta o jačanju slobode medija. Europarlamentarci su s 553 glasa za, 54 protiv i 89 suzdržanih izglasali rezoluciju kojom se traži zaštita novinara u Europi, rješavanje problema govora mržnje, dezinformacija i razmotri uloga platformi.
Parlament je duboko zabrinut zbog stanja slobode medija u EU i osuđuje nasilje, uznemiravanje i pritisak s kojima se suočavaju novinari.
Parlament ukazuje na “pokušaje vlada nekih država članica da ušutkaju kritične i neovisne medije i podrivaju slobodu i pluralizam medija”.
Europarlamentarci su posebno zabrinuti stanjem javnih servisa u nekim zemljama EU-a, koji su postali “primjer provladine propagande”.
Naglašavaju da su sloboda medija, pluralizam, neovisnost i sigurnost novinara presudne sastavnice prava na slobodu izražavanja i informiranja te da su ključne za demokratsko funkcioniranje EU. “Sloboda medija posljednjih se godina pogoršava”, upozorava tekst, a izbijanje COVID-19 pogoršalo je to stanje.
Bolje zaštitite novinare, posebno novinarke
Zastupnici u Europi vide “rastući obrazac zastrašivanja usmjeren na ušutkavanje novinarki i novinara”, navodeći ubojstva Daphne Caruane Galizie i Jána Kuciaka te njegove zaručnice kao primjere rizika s kojima se suočavaju istraživački novinari. Parlamentarci pozivaju javne osobe da se suzdrže od ocrnjivanja i klevetanja novinara, te inzistiraju na zakonskoj obvezi istrage svih napada, ističući da su novinarke posebno ranjive i da im treba pružiti dodatnu zaštitu.
Pretjerana koncentracija medija prijeti pluralizmu
U rezoluciji se napominje da kada je vlasništvo nad medijima koncentrirano u rukama premalog broja ljudi, pluralizam je izložen riziku, što otežava borbu protiv širenja dezinformacija. Europarlamentarci zahtijevaju da zemlje EU poduzmu mjere kako bi se izbjegla pretjerana koncentracija i zajamčila transparentnost. Oni kritiziraju vlade zbog invazivnog miješanja u javno oglašavanje i jasno stavljaju do znanja da se sredstva EU ne smiju trošiti na medije ili političku propagandu pod nadzorom vlade.
S tim u vezi, Parlament također poziva Europsku komisiju da u svojoj godišnjoj procjeni vladavine prava procijeni u svakoj državi članici koliko je transparentno vlasništvo nad medijima, kao i privatno i državno miješanje u sektor.
Zastupnici ustraju na tome da pokušaje ugrožavanja slobode i pluralizma medija treba smatrati ozbiljnom i sustavnom zloupotrebom moći koja je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima EU-a.
Govor mržnje na internetu i dezinformacije
Zastupnici u Europi žele snažniji pravni okvir za sprečavanje i borbu protiv sve većeg govora mržnje na mreži i pozivaju na veću suradnju između mrežnih platformi i tijela za provedbu zakona. Naglašavaju da su dobrovoljne akcije platformi “potrebne, ali još uvijek nedovoljne” u borbi protiv dezinformacija, ilegalnog sadržaja i stranog uplitanja. Ipak, oni “ne smiju postati privatni cenzori”, a uklanjanje ilegalnog sadržaja mora biti podložno zaštitnim mjerama.
Konačno, usvojeni tekst naglašava zabrinutost zbog stranog miješanja u demokratske procese kojim se želi polarizirati i poništiti pluralizam i upozorava na potencijalno štetne posljedice manipuliranja informacijama vezanima uz pandemiju COVID-19.
Magdalena Adamowicz (EPP, Poljska), izvjestiteljica, izjavila je: “Danas svjedočimo poništavanju demokracije, preuzimanju vlasti uz pomoć laži.
Nema slobode bez neovisnosti medija, nema demokracije bez medijskog pluralizma. Mediji bi trebali služiti istini, a ne lažima. Oni bi trebali služiti biračima, a ne onima na vlasti i biti ti koji nadziru moćne. Mediji bi trebali štititi demokraciju, ali mediji je mogu i ubiti. Zbog toga moraju biti neovisni.”
Tekst rezolucije pročitajte OVDJE.
FOTO: Europski parlament, 2017. godina