Europska komisija upravo je objavila poglavlja o zemljama u Izvješću o vladavini prava za 2024. godinu. Ovo izvješće, među ostalim, procjenjuje stanje slobode medija i pluralizma medija.
Izvješće za Hrvatsku možete pronaći ovdje, a mi vam donosimo pregled preporuka Komisije za jačanje vladavine prava u Hrvatskoj:
Ukupno gledano, što se tiče preporuka iz Izvješća o vladavini prava za 2023., Hrvatska je postigla:
• Značajan napredak u kontinuiranim strukturnim naporima za rješavanje pitanja naknada za suce, državne odvjetnike i sudsko osoblje, uzimajući u obzir europske standarde o resursima i naknadama za pravosudni sustav.
• Značajan napredak u usvajanju sveobuhvatnog zakonodavstva u području lobiranja, uključujući i osobe s najvišim izvršnim funkcijama, te uspostavljanje javnog registra lobista.
• Određeni napredak u povećanju učinkovitosti istraga i kaznenog progona za kaznena djela korupcije, ali ne i u reviziji Zakona o kaznenom postupku i Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, kako je predviđeno u Strategiji borbe protiv korupcije.
• Nema napretka u jačanju okvira za pravičnu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja, uspostavljanjem jasnih kriterija, dobrih praksi i mjera nadzora kako bi se osigurala učinkovita provedba postupka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije.
• Određeni daljnji napredak u preporuci da se dodatno ulože napori u rješavanje problema strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih na novinare, uključujući preispitivanje zakonskih odredbi o kleveti i poticanje šire uporabe procesnih pravila koja omogućuju odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde zaštite novinara.
• Određeni daljnji napredak postignut je u daljnjem poboljšanju praćenja preporuka i osiguravanju sustavnijeg odgovora na zahtjeve za informacijama pučke pravobraniteljice.
Na temelju toga, uzimajući u obzir i druge razvojne događaje koji su se dogodili u promatranom razdoblju, te uz podsjećanje na relevantne obveze preuzete u okviru Plana oporavka i otpornosti, preporučuje se Hrvatskoj:
• Revidirati Zakon o kaznenom postupku i Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, u skladu sa Strategijom borbe protiv korupcije, kako bi se dodatno povećala učinkovitost istraga i kaznenog progona za kaznena djela korupcije.
• Pojačati napore u jačanju pravnog okvira i mehanizama nadzora kako bi se osigurala pravična i transparentna raspodjela državnog oglašavanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući postupak javnog natječaja.
• Nastaviti napore u rješavanju problema strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih na novinare, uključujući preispitivanje zakonskih odredbi o kleveti i poticanje šire uporabe procesnih pravila koja omogućuju odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde zaštite novinara.
• Dalje poboljšati praćenje preporuka i osigurati sustavniji odgovor na zahtjeve za informacijama pučke pravobraniteljice.
Podsjećamo da se problem pravične i transparentne raspodjele državnog oglašavanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini može riješiti kroz HND/SNH Modele financiranja lokalnih medija koji se i provode u nekoliko gradova u Hrvatskoj.
Dalje od sažetka u izvještaju i stoji kako u Hrvatskoj postoji pravni okvir koji pruža zaštitu za slobodu i pluralizam medija, kao i pravo na informaciju. I dalje postoje zabrinutosti u vezi s političkom neovisnošću Vijeća za elektroničke medije i javne radiotelevizije HRT. HRT se također suočava s kritikama u vezi s potencijalnim sukobima interesa.
Postoje pozitivni pomaci u vezi s sigurnošću novinara, o čemu su vlasti i predstavnici novinara zaključili sporazum o suradnji. Iako su informacije o vlasništvu medija dostupne, i dalje postoje izazovi u vezi s transparentnošću vlasništva. Okvir za pravičnu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja izaziva zabrinutost na nacionalnoj i lokalnoj razini, a nisu poduzeti koraci za njegovo jačanje.
Napori za podizanje svijesti o problemu strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) usmjerenih na novinare i dalje su prisutni, što predstavlja razlog za zabrinutost. Iako su novinari izuzeti od kaznenog djela otkrivanja informacija iz tekućih kaznenih istraga, još uvijek postoji snažna kritika od strane dionika, i nastavljaju se napori da se to pitanje riješi, zaključuje Komisija.