Europska federacija novinara pridružila se Globalnom forumu za razvoj medija i više od 100 organizacija u pozivu na snažna i strateška ulaganja EU u slobodne i neovisne medije kao odgovor na prijedlog za sljedeći Višegodišnji financijski okvir (MFF) za razdoblje 2028.-2034. Kako se rasprave o budućim proračunskim prioritetima intenziviraju, naše organizacije naglašavaju da demokratska otpornost Europe ovisi o održivoj i strateškoj podršci ekosustavu informacija od javnog interesa.
Pozivamo Europski parlament, Europsku komisiju i države članice da zajamče značajno i dugoročno financiranje i ulaganja EU-a za ekosustav informacija od javnog interesa. Neovisno novinarstvo i mediji od javnog interesa ključni su za europsku demokraciju, gospodarstvo i otpornost na hibridne prijetnje. Nadovezujući se na predložene mehanizme, pozivamo na:
– Program AgoraEU: pretvoriti ukupno povećanje proračuna u proporcionalno povećanje potpore neovisnom novinarstvu i medijima od javnog interesa. Financiranje novinarstva, medijskog pluralizma, zaštite novinara, provjere činjenica i medijske pismenosti trebalo bi se barem udvostručiti unutar dodjele programa, osiguravajući da neovisni i mediji od javnog interesa mogu odigrati svoju punu ulogu u jačanju demokratske otpornosti.
– Globalna Europa : trebala bi dodijeliti jasan i dosljedan udio svojih resursa razvoju medija i slobodi izražavanja u inozemstvu, osiguravajući da vanjsko djelovanje EU izravno doprinosi pluralizmu, lokalnim medijskim kapacitetima, sigurnosti novinara i pouzdanim informacijskim ekosustavima u partnerskim zemljama.
– Europski fond za konkurentnost: trebao bi biti osmišljen kako bi katalizirao privatna i institucionalna ulaganja u medijski i informacijski ekosustav, u skladu s pozivom predsjednika Europske komisije da se iskoristi privatni kapital za medije. To uključuje mehanizme koji smanjuju rizik ulaganja i potiču inovacije, održivost i digitalnu transformaciju, a istovremeno štite uredničku neovisnost.
Zajedno, ovi instrumenti trebali bi osigurati da sljedeći Višegodišnji financijski okvir (2028. – 2034.) ostvari strateška, dugoročna i koordinirana ulaganja u ekosustav informacija od javnog interesa, tretirajući novinarstvo kao ključni stup europske demokratske, ekonomske i digitalne infrastrukture. Informacije od javnog interesa nisu luksuz; to je infrastruktura putem koje društva pristupaju znanju i donose odluke. Otpornost Europe ne ovisi samo o novinarstvu, već i o osiguravanju da se građani s njim doista susreću i angažiraju. Za budućnost Europe ključno je zaštititi demokraciju, zaštititi društva od manipulacije i dezinformacija te omogućiti rast, konkurentnost i inovacije, što je potvrđeno rezolucijom Europskog parlamenta o VFO-u. EU ne može postići ove ciljeve bez značajnih javnih ulaganja u neovisno novinarstvo, sektor vijesti i ekosustav informacija od javnog interesa putem novih i poboljšanih mehanizama koji uzimaju u obzir izazove i prilike koje predstavljaju trenutni digitalni podaci i geopolitičko okruženje, odražavajući promjene u potrošnji informacija i globalnom informacijskom ekosustavu.
Pozdravljamo izjavu predsjednice Europske komisije iz njezina govora o stanju Unije 2025. , u kojoj prepoznaje da je potrebno učiniti više „kako bi se zaštitili naši mediji i neovisni tisak“ te njezino priznanje da EU mora „ulagati u rješavanje nekih od temeljnih uzroka [raspadanja i neutralizacije neovisnih medija]“. Europska unija već je provela značajne medijske reforme, uključujući Europski zakon o slobodi medija i nadolazeći Europski demokratski štit; međutim, sve mjere zahtijevaju punu političku podršku, učinkovitu provedbu i provedbu te održiva financijska ulaganja.
U nedavnoj izjavi , 11 vodećih ekonomista, uključujući dobitnike Nobelove nagrade Josepha Stiglitza i Darona Acemoğlua, pokazali su da su ekonomske koristi od potpore novinarstvu mjerljive i značajne. Kako je navedeno u njihovoj izjavi: „ Ekonomski povrat istrage Panamskih dokumenata, na primjer, doveo je, devet godina kasnije, do toga da su nacionalne porezne agencije uspjele naplatiti ukupno 1,86 milijardi USD. Samo za Francusku, Panamski dokumenti i slične istrage omogućili su vladi da povrati više od 450 milijuna EUR .“
Čak i uz predloženo udvostručenje ukupnog proračuna MEDIA+, Europi još uvijek nedostaje jasnoće o tome kako će se resursi raspodijeliti između audiovizualnog i informativnog dijela. S obzirom na opseg izazova s kojima se suočavaju neovisni i mediji od javnog interesa, pravedna i transparentna raspodjela je ključna. Stoga pozivamo na pravednu raspodjelu resursa unutar MEDIA+ dijela, onu koja odražava središnju ulogu novinarstva u europskoj demokratskoj i digitalnoj infrastrukturi.
Nadalje, gotovo isključivo programsko financiranje, fragmentirane mikro-grantove i kratki projektni ciklusi ne mogu odgovoriti na opseg ili hitnost izazova. Kao što ističu OECD-ovi Načela za relevantnu i učinkovitu podršku medijima i informacijskom okruženju , fleksibilna, dugoročna i lokalno utemeljena podrška ključna je za održavanje pluralizma i povjerenja u informacijske sustave.
Europska podrška neovisnim medijima ne može se oslanjati samo na javne subvencije. Ekonomski temelji novinarstva su se urušili: dok mediji od javnog interesa snose troškove proizvodnje provjerenih informacija, veliki dio vrijednosti izvlače privatni pružatelji digitalnih usluga. Europa stoga mora prijeći s kratkoročnog financiranja projekata na strukturna i ciljana investicijska rješenja koja medije pozicioniraju kao ključnog aktera unutar demokratske i digitalne infrastrukture.
EU bi trebao ojačati regulatorno okruženje za slobodu i održivost medija te se dodatno pozabaviti koncentracijom tržišta i preuzimanjem medija od strane države ili oligarhija, što narušava konkurenciju i ograničava pluralizam, ugrožavajući neovisnost i sigurnost novinara. EU bi se također trebao pozabaviti digitalnom ovisnošću o dominantnim platformama, osiguravajući pravednu raspodjelu prihoda od oglašavanja, transparentnost algoritama društvenih medija i usluga monetizacije te pravedan pristup publici. To zahtijeva dobro podržano civilno društvo koje prati provedbu pravnih zaštitnih mjera koje promiču neovisnost, odgovornost, transparentnost i zaštitu novinara.
Sloboda medija je conditio sine qua non za sposobnost Europe da inovira, konkurira i predvodi u fragmentiranom svijetu. Podržavanje neovisnih medija ne znači samo obranu europske demokracije, već i osiguravanje da demokratske vrijednosti opstanu gdje god su ugrožene. Odsutnost novinarstva na jednom mjestu ugrožava demokraciju svugdje. Tamo gdje je sloboda medija ukinuta, autoritarna moć nekontrolirano raste – i ta moć neizbježno prijeti društvima izvan svojih granica.