EK traži bolje radne uvjete novinara, Hrvatska navedena kao problematična u nekoliko kategorija!

Europska komisija objavila je svoje drugo izvješće o vladavini zakona na razini cijele EU, s Komunikacijom u kojoj se ocjenjuje situacija u EU, kao i u posebnim poglavljima o svakoj državi članici.

Izvješće ispituje novi razvoj događaja od prvog izvješća prošlog rujna i uzima u obzir utjecaj pandemije. Europska federacija novinara (EFJ) pozdravlja što se izvještaj bavi pogoršanom situacijom oko sigurnosti novinara, kao i preprekama poput nedostatka transparentnosti ili političkog uplitanja i poziva države članice da poboljšaju uvjete i zakonodavstvo za medijske radnike.

Věra Jourová, potpredsjednica EK za vrijednosti i transparentnost istaknula je: “Mnoge države članice izvijestile su o povećanom uznemiravanju, prijetnjama i nasilju nad novinarima, posebno novinarkama i medijima kao takvima. Tragično ubojstvo nizozemskog novinara Petera R. de Vriesa posljednji je u nizu zabrinjavajućih napada na europske novinare posljednjih godina. Povrh toga, imamo svježa izvješća u medijima koja tvrde da su neki novinari u EU bili pod nadzorom. To je neprihvatljivo. Neovisni mediji ključni su za funkcioniranje svake demokracije.”

“Procjena Europske komisije pokazuje da države članice EU-a pogoršavanje radnih uvjeta novinara ne shvaćaju dovoljno ozbiljno”, ističe Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik EFJ-a. “Pozivamo države članice da rade zajedno s našim podružnicama, nacionalnim novinarskim organizacijama, na izradi nacionalnih akcijskih planova za zaštitu novinara i poboljšanje njihovih radnih uvjeta. Sloboda medija ne može biti bez pristojnih radnih uvjeta za novinare.”

Žalosti nas što je u nekoliko kategorija vezanih za medijske slobode spominje i Hrvatska i to ne po dobrome.

Reforme za jačanje neovisnosti medijskih regulatora

Sve države članice imaju zakone koji utvrđuju nadležnosti i neovisnost medijskih regulatora, koji igraju ključnu ulogu u održavanju i provođenju pluralizma medija. Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) 44 uključuje posebne zahtjeve za jačanje neovisnosti nacionalnih medijskih vlasti. Neke su zemlje (npr. Belgija, Bugarska, Grčka, Latvija, Luksemburg i Švedska) uvele novo zakonodavstvo ili ga pripremaju (Češka, Cipar, Estonija, Francuska i Poljska). Međutim, druge su države, poput Rumunjske, Slovenije, Španjolske, Hrvatske ili Mađarske, zabrinjavajuće zbog nedostatnosti resursa regulatora ili nepostojanja učinkovitih zaštitnih mjera protiv političkog uplitanja.

Vlasništvo nad medijima, državno oglašavanje i politički pritisak

Izvješće tako pruža informacije o tome koje su države članice donijele mjere za transparentno pružanje informacija u vezi s vlasništvom nad medijima ili dodjelom državnog oglašavanja. Takva je transparentnost vitalna kako bi publika bila svjesna potencijalnog političkog utjecaja i ovisnosti te pouzdano analizirala pluralnost medijskih tržišta.

U nekoliko država članica još uvijek postoje praktični problemi s određivanjem konačnih vlasnika, poput Slovenije, Češke ili Bugarske. U zemljama poput Austrije, Hrvatske, Bugarske, Mađarske ili Poljske još uvijek nedostaje određeno zakonodavstvo o transparentnoj i poštenoj distribuciji državnog oglašavanja. Političko miješanje i pritisak na medije nastavili su se u brojnim državama članicama, na primjer u Češkoj, Malti, Sloveniji, Poljskoj, Bugarskoj ili Mađarskoj.

Pristup informacijama

Pravo na pristup informacijama koje imaju javne vlasti temeljni je preduvjet da mediji, kao i civilno društvo i građani u cjelini, mogu igrati svoju ulogu u demokratskoj raspravi i nadzoru javnih institucija, navodi se u izvješću. Iako je novi zakon stupio na snagu (Cipar) ili se planira (Austrija), praktične prepreke ostaju u mnogim zemljama. Nedostaci se tiču ​​razine usklađenosti (Rumunjska), izvršenja odluka Povjerenika za informacije (Hrvatska) ili dugotrajnih postupaka za pristup službenim dokumentima (Luksemburg).

Zaštita novinara od prijetnji i napada

Slučajevi poput ubojstva grčkog novinara Giorgiosa Karaivaza u travnju 2021. godine i ubojstva nizozemskog novinara Petera R. de Vriesa u srpnju 2021. godine ističu potrebu za poboljšanom sigurnošću novinara širom EU. Izvještaj se odnosi na Platformu Vijeća Europe kao i na Mapping Platformu za slobodu medija. Oboje su zabilježili porast broja upozorenja u 2020. godini, uključujući uznemiravanje, psihološko zlostavljanje, pravne prijetnje, fizičke napade, napade na imovinu, govor mržnje, kampanje blaćenja i cenzuru.

Fizički napadi zabilježeni su posebno u kontekstu javnih prosvjeda, gdje su novinari u Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Poljskoj bili izloženi agresiji prosvjednika, ali u nekim slučajevima i policijskih snaga. Internetske prijetnje u porastu su diljem EU-a, a posebno su ugrožene novinarke i novinari manjinskog porijekla. U nekim zemljama, poput Slovenije, političari ili moćne osobe pokreću takve napade. Nekoliko je država članica uspostavilo mehanizme (npr. Nizozemska, Italija) ili planiraju zakonodavne zaštitne mjere za zaštitu novinara (npr. Finska, Švedska). Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) ozbiljna su zabrinutost u nekoliko država članica, na primjer u Hrvatskoj ili Poljskoj.

Zaključno, izvješće pokazuje da su se od objave prethodnog izvještaja dogodili i pozitivni i negativni pomaci. Usvajanjem izvještaja 2021. započinje novi ciklus dijaloga i praćenja. EFJ se pridružuje pozivu državama članicama da učinkovito odgovore na identificirane izazove kako bi poboljšale pluralizam medija i slobodu medija, jer oni predstavljaju vitalni stup demokracije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!