Europski informacijski ekosustav je na raskrižju. Dezinformacije, pogrešne informacije, mamilice (clickbait), zarobljavanje medija, pustinje vijesti na lokalnoj razini, napadi bez presedana na novinare i novinarke, nesigurni radni uvjeti koji dovode do odljeva mozgova u industriji potencijalno imaju poguban utjecaj na kvalitetu novinarstva i medijskog pluralizma. Upotreba generativne umjetne inteligencije uz mnogo potencijala, donosi i mnogo rizika.
Na izborima za Europski parlament 2024. odredit će se smjer Europske Unije. Trebat će nam Europski parlament i Komisija, koji će i dalje biti predani radu na pravednoj Europi poštujući sindikate i ljudska prava, vladavinu prava, slobodu medija i medijski pluralizam te nadzirući provedbu svih ključnih regulatornih mehanizama ostvarenih u posljednjih pet godina: Direktive o autorskim pravima, Akta o digitalnim uslugama, Zakona o umjetnoj inteligenciji, Direktive protiv SLAPP-a i Europskog akta o slobodi medija.
Europska federacija novinara (EFJ) uoči izbora upozorava na tri akcijske točke koje su ključne za budućnost novinarstva, a koje moraju biti održive, sigurne i etične.
Poticati održivo novinarstvo
● povisiti ulaganje u javno transparentno financiranje prema tržišnim uvjetima, u filantropsko financiranje itd.
● jamčiti neovisno i održivo financiranje javnih medija
● Oporezivanje Big Techa: jamčiti da će platforme platiti naknadu (pravedan udio) za novinarski sadržaj
● osigurati pravednu naknadu i autorska prava za (samostalne) novinare
● osigurati trajni proračun EU-a za neovisne novinarske projekte, medijsku pismenost, praćenje kršenja novinarskih prava te drugu pomoć.
Promicanje sigurnosti novinara
● omogućiti sigurno okruženje za novinare/ke, zaštitu od fizičkog nasilja i nasilja na internetu, posebno žena i marginaliziranih skupina
● zaustaviti nekažnjavanje napada na novinare i novinarke
● prepoznati i spriječiti zlouporabu sudskih postupaka čiji je cilj ušutkati novinare
● spriječiti nezakonitu upotrebu špijunskog softvera protiv novinara
Regulirati generativnu umjetnu inteligenciju
● dati prednost maksimalnoj transparentnosti podataka o osposobljavanju i umjetno generiranom sadržaju
● osigurati obveznu naknadu autorima za sadržaj generiran umjetnom inteligencijom uz pomoć novinarskog rada
● poticanje razvoja smjernica za odgovornu uporabu i razvoj novinarske umjetne inteligencije
● osigurati da umjetna inteligencija bude sastavni dio osposobljavanja novinara i medijskih radnika i radnica, među ostalim, da bi se spriječile bilo kakve zlouporabe generativne umjetne inteligencije za stvaranje pogrešnih vijesti i dezinformacija
Europska federacija novinara, koja predstavlja 73 sindikata novinara i strukovnih udruženja u 45 zemalja, poziva kreatore politike EU-a da se zauzmu za novinarstvo i novinare u Europi.
Svi smo svjedoci porasta pogrešnih informacija i dezinformacija, slabljenja poslovnog modela neovisnog novinarstva i povećane političke kontrole nad novinarima i medijima. Novi nadzornici pristupa informacijama, velike internetske platforme – Big Tech – i njihovi poslovni model usmjereni na privlačenje publike narušavaju kvalitetu sadržaja i temelje zdravog informacijskog ekosustava. Sve to ima potencijalno poguban utjecaj na povjerenje u novinarstvo, najvažniju valutu za budućnost struke.
To obvezuje sve nas, koji branimo demokraciju, da stanemo uz novinare i podržavamo holističkim pristupom novinarstvo kao javno dobro. Nikada kao danas nije bilo važije točno i etičko izvještavanje, i nikada nije bila važnija podrška i obrana novinarstva. Trebamo sve vas, široku koaliciju, kako bismo poboljšali informacijski sustav, a ne samo da bismo ustvrdili činjenice.
EU je učinila više nego ikad prije kako bi to omogućila i stvorila sigurniji i održiviji prostor za novinarstvo kao javno dobro, među ostalim donošenjem Europskog akta o slobodi medija. EU je podržala mnoge projekte povezane s novinarskom samoregulacijom, slobodom medija, medijskim pustinjama, sigurnošću novinara, istraživačkim novinarstvom na prekograničnoj razini, potporom slobodnjacima, socijalnim dijalogom, razvojem vještina i osposobljavanjem. Ukupno je oko 50 milijuna eura godišnje dodijeljeno medijskim organizacijama.
No, to i dalje nije dovoljno! Neovisno profesionalno novinarstvo je skupo, ali je najbolji protuotrov za dezinformacije. Angažman publike, novi novinarski formati, medijska pismenost i pravilna upotreba umjetne inteligencije ključni su kako bi novinarstvo postalo alat za povezivanje, raspravu, učenje i sudjelovanje u javnim demokratskim diskursima u današnjim polariziranim društvima. Ali samo ako imamo održive poslovne modele koji jamče pristojne radne uvjete i pravedne naknade.
Stanimo uz novinarstvo kao javno dobro, poručuje Manifest EFJ-a kojeg i Sindikat novinara Hrvatske u potpunosti podržava!