Digitalno novinarstvo i mladi novinari – kako dostići razvoj tehnologije

Kolegica Laura Šiprak iz 24sata sudjelovala je na “Master Class on Digital Journalism”. Riječ je o projektu koji mladim novinarima (i uz njihovu pomoć) pomaže da ubrzaju dostizanje razvoja tehnologije.

Donosimo vam njezin osvrt na Master Class:

Trodnevni pilot projekt za mlade novinare (do 30 godina) u organizaciji Europske federacije novinara, nizozemskog Vijeća novinara, Université libre de Bruxelles i belgijskog Vijeća novinara okupio je 30 mladih novinara i studenata novinarstva u Bruxellesu. Među njima sam bila i ja. Svaka država članica EU mogla je predložiti jednog kandidata iz svoje zemlje, koji su se prijavljivali na otvoreni natječaj u svojoj strukovnoj organizaciji, a potom je odluka bila na EFJ-u koji je morao odobriti kandidata.

Ovakav proces osigurao je da se na istom mjestu nađe 30 različitih mladih novinara sa različitim područjima interesa i različitim etapama u karijeri. Ono što nam je svima zajedničko jest da smo ušli u jedno potpuno drugačije novinarstvo nego naši kolege od kojih učimo na poslu ili profesori na fakultetima.

Naglasak radionica je bio na digitalnoj sigurnosti, što je u doba modernih tehnologija i ratova izrazito bitno za novinare koji izvještavaju sa ratnih područja, umjetnoj inteligenciji, društvenim mrežama, koje su sve češći kanal kojim dolazimo do sugovornika i saznajemo za događaje, podatkovnom novinarstvu koje je ključno kad su u pitanju znanstvena istraživanja, izbori ili neki drugi oblik prikupljanja velik količine podataka, te etici i etičkim principima, koji su se dolaskom novih tehnologija morali promijeniti.

Veliku ulogu u dinamici naših rasprava imala su i društva iz kojih dolazimo pa je tako kolegicama iz talijanske La Repubblice, grčkog ERT-a i meni bilo potpuno jasno kako se može dogoditi da javni službenici i izabrani predstavnici muljaju s javnim novcem i ostanu i dalje na svojim pozicijama, što je kolegama iz Danske i Finske bilo nepojmljivo.

Nama je pak bilo neobično da je veliki problem u Danskoj odluka vlade da pobije sve lasice za vrijeme pandemije, jer za to nisu imali zakonsku regulativu, ne zato što su pobili sve lasice.

SLAPP, digitalna sigurnost i sigurnost na terenu područja u kojima novinarkama i novinarima treba više edukacije

Podijelili smo iskustva iz SLAAP tužbi (doduše ograničena s obzirom na radno iskustvo), a najveća rasprava se povela za vrijeme radionice o etici, dijela koji se ticao utjecaja države i vladinih službenika na rad medija i pritiska grupa s partikularnim interesima na novinare. Različito shvaćamo i izvještavanje o kriminalnim djelima kao i njihovu klasifikaciju, pa je tako ispalo da ono što je kod nas podvođenje maloljetnika i trgovina djecom, u Belgiji klasificirano kao prostitucija. Opet, različita iskustva zbog različitog uređenja država i stanja u društvu.

Kad je u pitanju digitalna sigurnost i sigurnost na terenu, koju nam je objašnjavao iskusni David Bevan, bivši engleski specijalac i konzultant za sigurnost novinara, nekako smo svi zaključili da nam toga manjka. Ne predaje se na fakultetima, više ne postoje ni tečajevi sigurnosti za novinare, pa smo prepušteni sebi i svojim poslodavcima. Ono što me ugodno iznenadilo je da osnovne tečajeve sigurnosti kakve vodi Bevan najviše kupuju poslodavci iz Italije, Latvije, Grčke i Hrvatske.  CNN, BBC, Al Jazeera i AP su kategorija za sebe, Bevan i njegova ekipa s tim ljudima idu na terene.

Dobili smo korisne alate i trikove kako se zaštititi kad izvještavamo s prosvjeda, objasnio nam je kojim se sve tehnikama služe represivni aparat i terorističke skupine u tim situacijama, kako izvještavati s ratom pogođenog područja bez da odamo svoj položaj, s kolikim zakašnjenjem da izvještavamo o kretanju vojnih trupa na području na kojem se nalazimo, ali i neke osnovne stvari koje sami možemo napraviti svaki dan kako bismo zaštitili svoje podatke.

Sve je to tek uvod, no i to je bolje nego ništa. S nama je bio i freelancer koji radi u Belgiji, ali tamo se doselio iz Sirije, otkud je morao pobjeći jer je klasificiran kao neprijatelj režima. Njegova priča nas je sve ostavila malo paranoičnima.

Umjetna inteligencija – može biti koristan alat, ali i manipulacija

Svi mi odavno koristimo umjetnu inteligenciju u svakodnevnom životu, no pojava AI programa koji mogu generirati fotografije, videa, zvukove, falsificirati zvučne zapise razgovora i generirati cijele tekstove je ipak novitet. Bram Vandeputte, novinar belgijskog VRT – a, objasnio nam je kako i kojim alatima takve materijale možemo secirati i utvrditi njihovu vjerodostojnost. Na VRT – u, kao i CNN – u, postoje cijeli odjeli ljudi čiji je jedini (ali važni) zadatak utvrditi vjerodostojnost foto i video materijala, što je imperativ kada izvještavamo o ruskoj agresiji s obzirom na količinu propagandnih materijala koji kolaju po društvenim mrežama i komunikacijskim kanalima. Najbolje od svega je što su ti alati open source jer ih kreiraju novinari i programeri, samo moramo znati za njihovo postojanje i naučiti ih koristiti. Služe za fotoforenziku, određivanje točnog mjesta i vremena kad je nešto snimljeno, otkrivanje pravog izvora u slučajevima kad su exif podaci uklonjeni ili se njima manipuliralo. Ponekad i dobri stari Google image search može napraviti čuda. Tu su i opcije geolociranja preko društvenih mreža koje se ne koriste u njihovom punom potencijalu.

Podatkovno (data) novinarstvo, sposobnost pregleda, analize i tumačenja šume podataka, izrazito je bitno kad pišemo o znanstvenim studijama ili pak tumačimo predizborne ankete. Laurence Dierickx, profesorica na ULB – u, tome je posvetila svoju karijeru. Iako se na prvu možda čini suhoparno, to su vještine koje su potrebne kada uspoređujemo rezultate anketa na lokalnoj i nacionalnoj razini, interpretiramo statističke podatke ili prenosimo istraživanja jer su način izvođenja istraživanja i izvori najveće stvari koje utječu na vjerodostojnost podataka, a posljedično i na našu vjerodostojnost.

Etika kao preduvjet kvalitetnog novinarstva

Vijeća novinara, koja još nisu toliko proširena u svim zemljama, služe prilagođavanju profesije etici, ali i novinarske etike digitalnim alatima. Prošle godine je prvi put u jedan etički kodeks, onaj flamanskih belgijskih novinara, uvedena stavka kako se postaviti prema AI alatima i njihovom korištenju. Zanimljive su bile i razlike u tome koliku kontrolu nad državnim medijima imaju vlade Belgije, Danske, Finske, Španjolske, Litve, Estonije i Portugala naspram Slovenije, Hrvatske, Grčke, Cipra, Mađarske i Italije. To je rasprava koja je najduže trajala jer nemamo unificirani odgovor na izazove novinarstva jer najjača vijeća, poput finskog i belgijskog, nemaju odgovor na situacije s kojima se susrećemo u Hrvatskoj, Grčkoj ili Italiji. Odgovor na te boljke je pak rasprava za sebe, između svih generacija novinara, ali i parlamentarnih odbora zaduženih za medije koji nemaju svugdje jednaku težinu.

Primjera radi, kolegica iz Finske je ispričala kako je jedna njihova javna službenica morala odstupiti jer je nazvala novinarku javne televizije, što su parlamentarni odbor i javnost osudili i postala je teret stranci. Kolegica iz Italije je pak pokazala fotografije političara s novinarima u privatnom okruženju. No te suprotnosti su nam poslužile da diskutiramo o tome što svakako trebamo promijeniti. Da ne bi bilo da smo mi ti loši primjeri na kojima se uči kako nešto ne treba: praktična iskustva iz naših država su poslužila kao primjeri na kojima se vidi da nijedan etički kodeks nije savršen i na svakome treba raditi jer ne možemo očekivati da se i u nordijskim državama ne događaju ekscesi.

Osim znanja i započetih rasprava koje bi nekad mogle i uroditi plodom, pet dana u Bruxellesu je poslužilo i međusobnom povezivanju, dijeljenju ideja i započinjanjem projekata i suradnji. Mi smo pilot generacija Master Classa, što znači da će svaka iduća dobiti još više alata. Pratite objave EFJ-a i Press Councila u ožujku, vrijedi se prijaviti!

Laura Šiprak

Foto: EFJ

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!


Deprecated: Funkcija the_block_template_skip_link je zastarjela od inačice 6.4.0! Umjesto toga upotrijebite wp_enqueue_block_template_skip_link(). in /home/snhhr/public_html/wp-includes/functions.php on line 6031