Dalek je put do ravnopravnosti žena i muškaraca

S 55,6 od 100 bodova, Hrvatska je na 22. mjestu u EU po indeksu ravnopravnosti spolova. Rezultat je 11,8 bodova niži od prosjeka EU-a. Između 2005. i 2017. ocjena zemlje porasla je za 5,3 boda (+ 2,5 boda od 2015.). Hrvatska sporije napreduje prema ravnopravnosti spolova.

Muškarci u Hrvatskoj zarađuju znatno više od žena, a prosječna mjesečna plaća za žene iznosi oko 88,7% od one koju dobiju muškarci. Osim što cijelu karijeru primaju manju plaću za isti posao, to kasnije dovodi i do mirovinskog jaza koji je još veći od jaza u plaćama.

Siromaštvo među starijim ženama je 35 posto veće nego kod starijih muškaraca. Razlika u plaći u Hrvatskoj nije postojala u prošlosti i relativno je nedavna pojava (30 godina) koja je došla s prijelazom u kapitalizam, pa nikada nije bila velika kao u zapadnim zemljama. Muškarci u prosjeku zarađuju 13.572 kune godišnje više od žena. Žene predstavljaju 39% globalne radne snage, ali samo 27% je na rukovodećim pozicijama.

Žene u Hrvatskoj uspješne su u obrazovanju na svim razinama, ali to im ne omogućuje i sudjelovanje na bolje plaćenim poslovima. U usporedbi sa 71 posto zaposlenih muškaraca, samo 61 posto žena je zaposleno, pri čemu stopa opada kako su starije.

Žene su znatno rjeđe od muškaraca poduzetnice u Hrvatskoj, zemlji s jednom od najnižih stopa ženskog poduzetništva u Europskoj uniji. Samo 7 posto zaposlenih žena u dobi od 35-39 godina su poduzetnice, a samo 12 posto tvrtki ima žene na rukovodećim pozicijama. Samo trećina hrvatskih tvrtki u vlasništvu je žena.

Moramo se boriti za ravnopravnost!

Istraživanje koje je vodila profesorica Viktorija Car o zastupljenosti žena u televizijskim vijestima u Hrvatskoj pokazalo je da su žene zastupljene u samo 8% vijesti. Ovo je otkriće posebno zanimljivo u kontekstu u kojem je novinarstvo pretežno ženska profesija. Žene se redovito prezentiraju u kontekstu tema o zdravlju, ljepoti, showbussinesu, kuhanju, modi i brizi za djecu, dok su u politici, ekonomiji, pravu i pravosuđu ili vanjskoj politici premalo zastupljene.

Dvije trećine žena barem jednom je doživjelo neki oblik mrežnog zlostavljanja ili uznemiravanja. Žene u prosjeku dobijaju tri puta više uvredljivih komentara na društvenim mrežama od svojih muških kolega.

Nevenka Sudar, medijska savjetnica Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, upozorila je da su žene redovito zastupljene u medijima u kategorijama zdravlja i ljepote, showbussinesa, kuhanja, mode i skrbi o djeci. Istodobno, one su premalo zastupljene u pitanjima politike, ekonomije, pravde, vanjske politike…

U Hrvatskoj su česti neprimjereni i seksistički napadi političara prema novinarkama.

Nakon jednog u nizu seksističkih ispada gradonačelnika glavnog grada, sindikat i Hrvatsko novinarsko društvo pokrenuli su kampanju “Samo odgovorite na pitanje” u kojoj smo pokušali objasniti da novinari imaju pravo postavljati pitanja, a političari imaju dužnost odgovoriti na njih i ne smiju ih zastrašivati kako bi ih spriječili da rade svoj posao.

Kada je novinarka Andrea Topić istraživala imovinu ministra zdravstva Milana Kujundžića i htjela napraviti nekoliko fotografija njegove vile napali su je ljudi bliski ministru. Kolegica Andrea Topić žena je koja je bila sama na poslu kada su je četvorica pozvala na piće, ponudili joj da provodi intimno vrijeme s njima i tako je seksualno maltretirali.

Do sada smo slušali kako se političari snishodljivim tonom obraćaju našim kolegicama, vrijeđaju ih, diskriminiraju ih jer su žene pa im još kažu da su  same krive što su napadnute.

Uoči Dana žena, sindikat je pokrenuo kampanju „Žene, novinarke i druge opasne stvari“ kako bi podsjetio na pogoršanje položaja žena u društvu, ali i u novinarstvu. U kampanji smo tražili:

– Jednaka plaća za jednaki rad: potrebna nam je učinkovita politika i zakonodavstvo za sužavanje postojeće razlike u plaćama.
– Jednaka zastupljenost u svim programskim segmentima: kako novinarima i urednicima, tako i stručnjacima i autorima
– Jednako zapošljavanje u različitim programskim dijelovima: žene nisu unaprijed određene za programe o kulturi, obrazovanju ili djeci, a vijesti ili politika nisu unaprijed definirani za muškarce
– jednaka zastupljenost na uredničkim i upravljačkim pozicijama i učinkovit mehanizam za osiguranje mogućnosti jednakog napredovanja (čak i kad su plaće jednake, muškarci često napreduju brže od žena)
– Jednaka zastupljenost u programu: promocija pitanja ženskih prava kao izuzetno važne teme
– Stalna svijest u programskim jedinicama tako da se rodni stereotipi ne promiču ni u kojem obliku
– Uklanjanje seksističkih elemenata iz programskih jedinica, posebno iz reklamnih poruka
– Stalni rad na podizanju svijesti i promicanju različitosti
– Rješavanje veće ranjivosti žena novinarki u terenskim istraživanjima
– Promicanje kontinuiranog obrazovanja zaposlenika (bez obzira na spol) o ženskim pravima, oblicima seksizma, zlostavljanja i diskriminacije
– Promicanje rodne ravnopravnosti u filmu i filmovima, posebno povećana zastupljenost i vidljivost žena kao redatelja i producentica
– Promicanje jednakosti u igračkim naknadama
– Uklanjanje dobne diskriminacije koja utječe prvenstveno na žene glumice.
– Promicanje jednakosti u cehovskim i sindikalnim organizacijama, posebno u izvršnim i upravljačkim tijelima tih organizacija
– kontinuirani rad na promicanju stvarnog ostvarivanja zakonski definiranih ženskih prava
– Depauperizacija novinarske profesije: čim se više žena zaposli u nekom sektoru i počnu brojčano odrađivati ​​muške zaposlenike, započinje prenisko plaćanje u sektoru, odnosno prekomjerna zastupljenost žena znak je smanjenja plaća i, sukladno tome, profesija postaje manja privlačan muškarcima
– Promicanje ženskih prava u sportu i predstavljanju sporta u audiovizualnim programima
– Protiv svih oblika seksizma i rodne diskriminacije na radnom mjestu
– Promicanje ideje o ravnopravnom roditeljstvu
– Promicanje pristupa ženama u vizualnom mediju koji je neće svoditi na predmet (izgled, odjeću itd.), Već na subjekt u svom radu.
– Zaštita žena od seksističkih i rodno diskriminatornih poruka i komentara (najčešće anonimnih) na portalima i društvenim mrežama
– Maksimalno uključiti muškarce u različite programe koji se bave pitanjem jednakosti – emancipacija je naš zajednički cilj.

Pred nama je puno posla, ali novinarke i novinari često su bili među prvima koji su insistirali na društvenim promjenama. Vlastitim primjerom u svakodnevnom obavljanju posla i novinarke i novinari mogu pokazati da ravnopravnost nije nešto čega se sjetimo samo oko Dana žena.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!