Ušutkati glasove istine cilj je svakog agresora u ratu. Iznimka nije ni Rusija. Namjerno ciljanje novinara, granatiranje njihovih objekata i sudjelovanje u proizvoljnim pritvaranjima i mučenju jasno predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava i slobode medija.
Zato EFJ i partnerske organizacije pozivaju međunarodne institucije da poduzmu odlučne korake kako bi se pozabavili ovim teškim kršenjima ljudskih prava i pružili veću podršku novinarima koji neumorno izvještavaju s prve linije bojišta i svakodnevno riskiraju svoje živote.
“Zabrinuti smo zbog kontinuiranog napada na medijske djelatnike tijekom ruske invazije na Ukrajinu. Nedavni raketni napad u Pokrovsku jasan je primjer jer su ruske snage namjerno gađale novinare primjenom strategije “dvostrukog dodira” kako bi ubile spasioce i medijsko osoblje koje je izvještavalo o granatiranju. Iako u ovom napadu nema poginulih novinara, očito je da je namjera bila izazvati masovne žrtve među civilima i novinarima”, pojašnjava se u pozivu EFJ-a i partnera međunarodnim institucijama.
Prema podacima CPJ-a u Ukrajini je od početka invazije poginulo najmanje 17 novinara i medijskih djelatnika.
Zbog toga potpisnici poziva od međunarodnih institucija traže jasne, brze i učinkovite korake kako bi počinitelji bili privedeni pravdi i novinari i medijski radnici koliko toliko zaštićeni. Detaljnije o zahtjevima možete pročitati OVDJE.
Bjeloruski novinari pod represijom režima
U Bjelorusiji je pak najmanje 33 novinara u zatvoru, a oni koji su zajedno sa oko 300.000 svojih sugrađana uspjeli pobjeći iz zemlje sada su se našli u teškoj situaciji nakon što je diktator Aleksander Lukašenko zabranio veleposlanstvima da izdaju putne dokumente građanima Bjelorusije koji žive u inozemstvu.
Bjeloruski građani koji su pobjegli iz zemlje, uključujući novinare i medijske djelatnike u egzilu, suočeni su s pojačanim ograničenjima Lukašenkova režima. Ako žele obnoviti svoje dokumente morat će se vratiti u Bjelorusiju. Mnogima bi to značilo jednosmjerni put u zatvor ili više ne bi mogli izaći iz zemlje.
EFJ I IFJ osudili su ovaj postupak. Bjelorusko udruženje novinara, koje je režim označio kao ekstremističku grupu, upozorilo je da će se brojni novinari koji su morali pobjeći sada naći u pravnom vakumu i bez dokumenata.
Associated Press je izvijestio kako je od 200.000 do 300.000 Bjelorusa napustilo zemlju u posljednje tri godine, nakon izbijanja masovnih prosvjeda protiv Lukašenka. Diktator je 9. kolovoza 2020. proglašen pobjednikom lažiranih predsjedničkih izbora, te je krajnjom brutalnošću ugušio mirne prosvjede. Od tada su se bjeloruski novinari suočili sa stotinama uhićenja i pritvaranja. Trenutačno je ih je 33 u zatvoru.
Sindikat novinara Hrvatske stoji uz kolegice i kolege iz Ukrajine i Bjelorusije. Naši predstavnici kroz rad u IFJ-u i EFJ-u trude se u svojim kapacitetima pružiti konkretnu podršku. Ako se i vi želite uključiti u aktivnosti SNH po ovom ili ostalim pitanjima slobodno nas kontaktirajte.