-Mi imamo najveću koncentraciju magistara u državi, a “ništa ne vrijedimo”- rečenica je kojom je svoju gorčinu o stanju u medijima, na okruglom stolu održanom u povodu Dana europske akcije za obranu novinarstva, opisao Marijan Belčić, član Izvršnog odbora Sindikata novinara Hrvatske te član pregovaračkog tima SNH o kolektivnom ugovoru na nacionalnoj razini.
Baš je taj kolektivni ugovor, o kojem se pregovara gotovo četiri godine, bio tema provlačena kroz sve aspekte razgovora između predstavnika poslodavaca i države te predstavnika novinarske struke koji su se 5. studenog sastali u Novinarskom domu.
U dijelu nazvanom „Pogled odozdo“, sindikalisti, predstavnici Hrvatskog novinarskog društva te pravni stručnjaci istakli su brojne probleme koji pritišću novinare te čijim bi se rješenjem poboljšao novinarski status.
Predsjednica SNH Gabrijela Galić rekla je da, kada se govori o novinarstvu, ne može doći do veće fleksibilizacije tržišta rada o kojoj su nedavno s političkim strankama, u jeku predizborne kampanje, razgovarali predstavnici HUP-a. -Novinari su se već dovoljno fleksibilizirali kroz pet socijalnih kategorija. Tako uz stalno zaposlene imamo i zaposlene na određeno vrijeme, prisilne honorarce, novinare obrtnike te od nedavno i najgoru socijalnu kategoriju a to su novinari koje poslodavci iznajmljuju preko agencija za zapošljavanje- navela je Galić zaključujući da već takva fleksibilnost dovodi do socijalne nesigurnosti novinara, ne slobode govora pa time i upitnosti profesionalne kvalitete.
-Kad je tema o socijalnom položaju novinara bila materijal u medijima? Bi li javnosti bila zanimljiva informacija, objektivna, vjerodostojna, pravovremena i nepristrana, koliko tjedno radi osoba koja joj u tom trenu prenosi informaciju? Ima li ta osoba plaću kojom može pokriti makar pola mjesečne košarice potreba prosječne hrvatske obitelji i je li od te košarice važnija ona u kojoj se skuplja profit vlasnika medija?- neka su od pitanja koje je postavio Marijan Belčić ističući prijedlog poslodavaca da akademski obrazovan novinar početnik dobije bruto plaću u iznosu 4.000 kuna. Govoreći o pregovaranju o kolektivnom ugovoru Belčić je istakao da iza pregovaračkih timova stoji „godina ničega“ te da je nakon odlaska jednog od predstavnika poslodavaca Ante Gavranovića iz pregovaračkog tima poslodavaca, poslodavce teško posjesti za stol kako bi razriješili preostala pitanja i konačno priču o kolektivnom ugovoru na nacionalnoj razini priveli kraju.
Stručnjakinja za radno pravo Danica Lisičar istakla je da je za pregovaranje potrebna dobra volja s obije strane, a da se u posljednje vrijeme, prema svemu čini da poslodavci takvu volju uopće nemaju. –Da bi se došlo do manjih prava od onih koje već imamo potpisane u kolektivnim ugovorima većih medijskih kuća, s pregovaranjem o KU na nacionalnoj razini se odugovlači- rekla je Danica Lisičar dodajući da se i postojeći ugovori, nakon isteka, sve teže obnavljaju.
O neuređenosti odnosa unutar novinarske redakcije te potrebi Statuta medija kao jednom od rješenja problema, kad je riječ o profesionalnim pravima i odnosima unutar redakcija, govorili su potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka te odvjetnik Emil Havkić.
–Bilo je mnogo prijedloga Statuta i mnogo jamstava izdavača da će se to pitanje uskoro riješiti- kazao je Duka napominjući da u ovom trenutku još nema rezultata.
„Gledajući odozgo“ poslodavci su isticali svoje probleme, postavljajući jedno pitanje kao ključno- Kako osigurati prava radnika, a da mediji ne propadnu?
-Shvatili smo poruke- kazao je predsjednik HURIN-a Ivan Butković novinarima. I dok je Marijan Belčić kazao da se, uz brojne kompromise koje je sindikat predložio poslodavci drže samo onog po kojem se mora prihvatiti njihov prijedlog, Butković je svoje shvaćanje izrazio riječima da se predstavnici novinara ponašaju kao „najbolji na svijetu, a poslodavci ih tlače“. Naveo je da 80 posto članica HURIN-a ne može podnijeti zahtjeve sindikata te da bi u slučaju prihvaćanja novinarske bruto plaće od 6.000 kuna mnogi lokalni mediji „riknuli“. Iako je 1100 radnika koje ta udruga broji prošle godine, prema njegovim informacijama zaradilo oko 450 milijuna kuna, novac se ne može rasporediti na sve jednako jer neki mediji zarađuju pristojno dok drugi nisu u toj poziciji. Kao probleme je naveo i veliku rascjepkanost lokalnih medija od kojih neki imaju svega 200 slušatelja dok se kod drugih taj broj podiže i na tisuće. O tome, kako kaže, ovisi i marketinška dobit. Butković je naveo i problem vlasništva ističući da lokalna samouprava ne bi smjela imati udjela u medijima i da bi se trebalo inzistirati na njihovoj privatizaciji.
Dopredsjednik Udruge novinskih izdavača Marjan Jurleka izrazio je čuđenje pričama o „ganjanju profita i grabeži poslodavaca“ kada su izdavačke kuće njegove udruge u prošloj godini, sve osim Novog lista, poslovale s gubitkom. Govoreći o iznalaženju rješenja naveo je ne promijenjenu cijenu novina unazad šest godina, problem marketinškog kolača čiji najveći dio odnose tv kuće, povećanje cijena ulagačkih proizvoda kao što su električna energija, boja za tiskanje i drugo. Prema njegovim riječima izdavačima ne pomaže puno ni smanjenje PDV-a.
Jurleka smatra da je hrvatskom medijskom prostoru potreban uređen odnos kroz Zakon o medijima te kolektivni ugovor, no jednako tako veli da je potrebno potražiti nove smjernice kako bi došlo do dogovora. Kao jedan od prijedloga ističe i odvajanje medijskih radnika od novinara pri pregovaranju o KU, na što sindikat ne pristaje, te kao veliki problem navodi obuhvaćanje „previše različitih razina problema u jednom dokumentu“.
Jedan od tih problema, koji će također uskoro morati biti riješen je pitanje slobodnih novinara o kojem je govorila viša savjetnica Ministarstva gospodarstva, rada i socijalne skrbi Irena Cvitanović. Ona je istakla kako brojni slobodni novinari rade u redakcijama, na opremi poslodavca te da imaju iste obaveze kao i zaposleni, a nemaju ugovor o radu. Taj problem, rekla je Cvitanović, trebalo bi se riješiti potpisivanjem ugovora na određeno ili neodređeno vrijeme s tim ljudima jer se takav rad zakonski smatra radnim odnosom.
Skup je zaključio državni tajnik u Ministarstvu kulture Jadran Antolović riječima da što prije treba urediti odnose u medijima jer naposljetku „bez novinara nema medija“.