Hrvatski - English
NEWSLETTER
 
 
 
   
NASLOVNA KONTAKT
  AKTUALNE NOVOSTI
IFJ
Narodne novine
HND
SNH / NOVOSTI / Arhiva
 
Ako ne dođe do dogovora, večernjakovci idu u štrajk

Skupština Sindikata Večernjeg lista na sjednici održanoj u ponedjeljak, 21. veljače, jednoglasno je odlučila da večeranjakovci stupe u štrajk zbog odbijanja Uprave da potpiše Kolektivni ugovor i najavljenog drastičnog smanjivanja stečenih kolektivnih prava zaposlenika (minuli rad, naknada za topli obrok, regres, božićnica, usklađivanje plaće s troškovima života, jubilarne nagrade, izvanredne pomoći...).

U skladu sa Zakonom o radu, prije stupanja u štrajk bit će proveden postupak mirenja.

Ako niti u toj fazi ne dođe dogovora, Večernji list bi u štrajk stupio početkom ožujka. Anketi o štrajku, koju je prije toga organizirao Sindikat i koja je bila podloga za odluku Skupštine, pristupilo je 75 zaposlenika. Njih 64 ili 85 posto izjasnilo se za štrajk.

 
HZMO poziva osiguranike na podnošenje zahtjeva za prethodno utvrđivanje staža

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva osobe koje su radile u inozemstvu, a u idućih pet godina ispunjavaju uvijete za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja da u područnim službama Zavoda, prema mjestu prebivališta, podnesu Zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu kako bi se omogućilo što brže ostvarivanje prava na hrvatsku mirovinu. Staž koji je potvrdio inozemni nositelj u državama s kojima je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, Zavod pribraja stažu ostvarenom u Hrvatskoj kako bi se zadovoljio uvjet staža potreban za stjecanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja.

Također se pozivaju budući umirovljenici da 6 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te pokretanjem postupka tzv. pretkompletiranja podataka brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu. Obavijest se podnosi nadležnoj podružnici HZMO-a gdje je osoba zadnji put bila osigurana, a ako je od zadnjeg osiguranja prošlo više od 12 mjeseci, prema mjestu prebivališta. Uz obavijest potrebno je priložiti radnu knjižicu ili njenu ovjerenu presliku, odnosno dokaze o stažu osiguranja ostvarenom u inozemstvu te druge dokaze o stažu.

Više informacija možete potražili na brojevima telefona 01/4891-666 i 0800/636-363 ili na internetskoj stranici Mirovinsko.hr .

 
BIRN objavio natječaj za novinarske stipendije i najbolje priče

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) u suradnji s fondacijama Robert Bosch i ERSTE raspisuje novi natječaj za dodjelu Balkanskih stipendija za novinarsku posebnost. Tema ovogodišnjeg natječaja je pravda, a novinari iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Rumunije, Srbije i Kosova, mogu svoje prijedloge predati do 1. ožujka 2011. godine.

Novinari se pozivaju da predaju originalne prijedloge za priču koja istražuje pitanja izvršavanja i dostupnosti pravde u pravnom i društvenom smislu, i otvara nove poglede na pitanja kao što su na primjerice korupcija, provođenje zakona ili odnos između prava i pravednosti u modernim
demokracijama.

Sudionici kojima nezavisni žiri dodjeli stipendije
dobivaju 2.000 eura i dodatnih 2.000 eura za putne troškove, a prisustvovat će i seminarima koji se održavaju u Berlinu i Beču.

"Program pruža jedinstvenu priliku da detaljno izvještavate iz svoje zemlje, regije i europskih zemalja. Istovremeno pruža priliku sudionicima da upoznaju kolege i profesionalce iz cijele Europe. Objavljivanje članaka sudionika u najznačajnijim medijima u regiji i međunarodnim tiskovinama jasan je dokaz da vrijedi sudjelovati”, izjavio je Remzi Lani, direktor Albanskog medijskog instituta i član žirija.

Autori tri najbolja članka, koje također bira nezavisni žiri, bit će nagrađeni s 4.000, 3.000 i 1.000 eura. Više o
natječaju možete saznati na Fellowship.birn.eu.com.

 
Kakva plaća - takav program!

"Zaposlenici i suradnici Radija 101 ponovo su u štrajku, s pravom, jer plaću za rad nisu dobili mjesecima, a obvezne doprinose godinama. Oni sudjeluju u izradi programa Radija 101, pa je distanciranje v.d. direktorice programa i urednice Informativnog programa od tih svojih kolega i kolegica koji mjesecima rade bez plaće - krajnje nedolično.

Za agoniju Radija 101 nisu krivi zaposlenici i suradnici nego poslovodstva koja su godinama vodila taj radio, kao i Nadzorni odbor, suvlasnici i nadležna državna tijela koja su dopuštala da se godinama krše zakoni i temeljna prava radnika i suradnika tako da je na Radiju 101 stvoren totalni financijski nered. Takva praksa dovodi u pitanje opstojnost Radija 101, a ne ljudi koji su godinama zajednički proizvodili program i nisu bili plaćeni za taj rad.

Sada kada je radio na rubu bankrota treba pronaći način da ga se spasi, a u tome trebaju sudjelovati svi, počevši od suvlasnika i Skupštine, a ne prebacivati krivnju na ljude kojima je uskraćeno osnovno pravo - da za rad budu plaćeni. U trenutku kada traže svoje zarađene plaće pokušava ih se optužiti da onemogućavaju proizvodnju programa. Kakva plaća – takav program!

Sindikat novinara Hrvatske u potpunosti podržava opravdane zahtjeve naših kolega i kolegica na Radiju 101. Oni nisu usamljeni slučaj, jer širom Hrvatske ima puno novinara koji rade, a da se ne poštuju njihova elementarna prava koja proizlaze iz rada. Pitanje je do kada će oni trpjeti i šutjeti", stoji u priopćenju SNH koje potpisuje predsjednica Gabrijela Galić.

 

 
Podružnica SNH Radija 101 opet u štrajku

Većina stalno zaposlenih u svim redakcijama, od 35 njih 28, i dio honorarnih djelatnika Radija 101 od 8:30 sati 1. prosinca 2010. ponovno je u štrajku. Nakon štrajka upozorenja održanog 8. studenog 2010., ovoga puta štrajka se do daljnjega.

"Razlog štrajka je neisplata plaća i nepoštivanje 2. i 3. točke Sporazuma potpisanog od strane Uprava Radija 101 d.o.o. i SNH Podružnice Radija 101. Druga točka Sporazuma navodi obavezu Uprave Radija 101 d.o.o. o isplati naknade za rad (odnosno pozajmice i honorare) za lipanj 2010. do 30. listopada 2010. Treća točka Sporazuma navodi obavezu Uprave Radija 101 d.o.o. o isplati naknade za rad (odnosno pozajmica i honorara) za srpanj i kolovoz 2010. do 30. studenog 2010. Kako Uprava nije ispunila preuzete obveze, a službeni proces mirenja je okončan neuspješno, stečeni su svi zakonski uvjeti za štrajk.

U štrajku sudjeluju članovi Podružnice SNH i svi djelatnici koji mu se dobrovoljno priključe a traje do ispunjenja zahtjeva, odnosno dok štrajkački odbor ne odluči o prekidu štrajka.

Štrajk je organiziran sukladno odredbama Zakona o radu, stoga organiziranje i sudjelovanje u tako organiziranom štrajku ne predstavlja povredu Ugovora o radu. Također, organizatori štrajka nisu preuzeli program, niti ga uređuju, nego samo uskraćuju svoj rad. Dosadašnji tijek štrajka pokazao je da nitko od onih koji se nisu priključili štrajku danas nije na svome radnom mjestu, i nitko nije došao s materijalom spremnim za emitiranje. Stoga je nemoguće da su štrajkači ikome uskratili pravo na rad. Pravo na rad su si oni uskratili sami, ali to Predsjednika Uprave, koji nastavlja s medijskim ocrnjivanjem legalnog i legitimnog štrajka, ne zanima", stoji u priopćenju koje u ime Podružnice SNH za Radio 101 potpisuje Goran Bernobić.

 

 
Masovno otkazivanje ugovora honorarcima HRT-a

"U povodu iznenadnog masovnog otkazivanja suradnje honorarnim suradnicima Hrvatske radiotelevizije, Sindikat novinara Hrvatske ponovo upozorava na nedopustivo velik udio rada na crno u medijima. Taj se rad prikriva ugovorima o djelu i autorskom djelu, te tzv. RPO statusom kojim se honorarce sve češće prisiljava na upis u registar poreznih obveznika. Time se stječe formalno pokriće za raširenu praksu zakidanja medijskih suradnika za temeljna prava iz rada. Honorarni i RPO suradnici (koji su formalno samostalni poduzetnici!) svakodnevno u punom radnom vremenu rade u prostorijama i po nalogu poslodavca i na njegovim sredstvima, ne smiju surađivati s drugim medijima, a zakinuti su za osnovnu sigurnost ugovora o radu koja bi im pripadala s obzirom na način na koji rade za poslodavca.

Primjer honoraraca HRT-a drastičan je zbog broja suradnika, te brzine i bezobzirnosti kojom im se prekida višegodišnja suradnja na HRT-u. Sindikat novinara Hrvatske godinama je pokušavao riješiti pitanje stalnih honoraraca u medijima. Uz pomoć Državnog inspektorata tijekom godina postignuti su određeni uspjesi, i na HRT-u. Ali, težnja tvrtki za profitom, spremnost honorarnih suradnika da godinama rade ne pitajući za temeljna prava, nebriga državnih tijela da uvedu reda u područje rada – stvorilo je kombinaciju na štetu suradnka. Mnogi od njih i nakon niza godina svakodnevnog honorarnog rada nemaju ni jedne godine radnog staža.    

Osim što se honorarnim i drugim oblicima neformalnog rada zakidaju brojni suradnici u medijima (i drugim djelatnostima), zakida se i državni proračun, pa bi se nadležna državna tijela morala konačno pozabaviti tim problemom. Posebno je žalosno to što je uvođenjem tobožnjih samostalnih poduzetnika koji svakodnevno crnče u medijima i Državnom inspektoratu izbijena iz ruku mogućnost nadzora nad kršenjem radnog zakonodavstva.

Ako tvrdimo da pripadamo Europi, podsjećamo da je niz zemalja EU počeo priznavati nužna prava iz rada i tzv. neformalnim radnicima – primjerice pravo na otkazni rok, otpremninu, osnovno socijalno osiguranje. Bilo bi pošteno da i javna HRT svojim dugogodišnjim suradnicima prizna barem nešto od toga. A i u  pregovorima o nacionalnom kolektivnom ugovoru za novinare i radnike u medijima, poslodavci bi trebali prestati s praksom da automatski odbacuju obvezu da i stalnim honorarnim suradnicima priznaju nužna prava iz rada", stoji u priopćenju SNH koje potpisuje predsjednica Gabrijela Galić.


 
Radnici Glasa Istre idu u štrajk!

"Postupak mirenja između Sindikata novinara Hrvatske - podružnica Glas Istre i poslodavca Glas Istre novine okončan je neuspješno. Sastanak se održao jučer u prisustvu miriteljice Suzane Racan Stern, kao predstavnice Gospodarsko-socijalnog vijeća, koja je nakon gotovo četiri sata bezuspješnog pregovaranja konstatirala da mirenje nije uspjelo.

Poslodavac, odnosno član Uprave Albert Faggian, i dalje ostaje pri svome, odnosno pokazao je da nema namjeru pregovarati oko ključnih točaka u kolektivnom pregovoru koje se tiču materijalnih prava radnika te je potvrdio da mu je namjera otpustiti, kako je kazao, 30-ak radnika te istovremeno smanjiti plaću.

Miriteljica je prvo predložila da se mirenje odgodi i da se poslodavac obveže dostaviti podatke Sindikatu o financijskom stanju tvrtke te pregled starih i novih koeficijenata radnih mjesta, što je Faggian i prihvatio. No, na naše pitanje hoće li ova odgoda mirenja dovesti do drugačijeg stava Uprave oko visine plaća i smanjenja broja radnika, Faggian je decidirano kazao da neće.

Sindikat je bio za apsolutnu suradnju i tijekom postupka mirenja, ali nakon takvog tvrdokornog stava Uprave, Sindikat je konstatirao da nema smisla odgađati sastanak ukoliko on neće donijeti nikakve pomake na bolje za radnike nakon čega je miriteljica predložila zaključak da mirenje nije uspjelo. Svojim je ponašanjem Faggian i tijekom jučerašnjeg mirenja samo potvrdio ono što je radio tijekom svih proteklih šest mjeseci pregovora, a to je da ne pregovara u dobroj vjeri jer mu namjera nije pregovarati već naređivati.

Prema Zakonu o radu, nakon neuspješnog postupka mirenja radnici mogu krenuti u štrajk i to je intencija i nas u Glasu Istre. Međutim, upravo je jučer, baš na dan mirenja, na Županijskom sudu donijeto rješenje da ako radnici Glasa Istre krenu u štrajk, njih 20 mora raditi i novine moraju svejedno izlaziti! Ovu sramotnu odluku donijela je sutkinja Županijskog suda u Puli Ondina Vidulin-Matijević koju je taj sud imenovao za predsjednicu arbitražnog vijeća u postupku koje je pokrenuo poslodavac Glas Istre novine. Naime, poslodavac je tražio da se utvrde pravila o poslovima koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada, a sve kako bi onemogućio radnicima da se štrajkom bore za svoja prava jer ukoliko novine izlaze, štrajk gubi svaki smisao.

Sindikat kojeg je u arbitražnom vijeću predstavljala odvjetnica Loredana Štok tražio je samo jedno, a to je da se poštuje Zakon o radu u kojem je jasno definirano koji su to poslovi koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. U Zakonu o radu članak 278., stavak 2. - poslovi koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka su takozvani proizvodno-održavajući i nužni poslovi. Dakle, poslovi koji omogućavaju obnavljanje rada neposredno nakon završetka štrajka (proizvodno-održavajući), primjerice poslovi na održavanju strojeva i postrojenja koja se ne smiju gasiti jer bi dovela do kvara na tim strojevima, dok u drugu grupu spadaju poslovi koji su prijeko potrebni radi sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva (nužni poslovi).

Rad novinara i svih djelatnika u Glasu Istre ne spada u nužne poslove, mi nismo doktori da bi zbog neizlaženja novina netko umro, naš štrajk ne ugrožava ničiji život ili zdravlje pučanstva! Jedino radno mjesto na kojem bi, eventualno, trebalo raditi za vrijeme štrajka je ono administratora sistema i to samo toliko da kontrolira da server ne padne. Čak i u tvornicama gdje postoje postrojenja koja se ne smiju gasiti za vrijeme štrajka uvjet je da se na tim strojevima ništa ne proizvodi, no ne i u Glasu Istre gdje je sutkinja odredila da postoji radna obaveza na način da se proizvodnja novina ne smije prekidati nikada, pa čak ni za vrijeme štrajka!

Ne samo da je sutkinja, prema mišljenju Sindikata, protivno Zakonu o radu proglasila nužnim poslovima one koji to zasigurno nisu, već je također prekršila još jedan, 3. stavak, ovog članka, u kojem se jasno kaže da se određivanjem poslova ne smije onemogućiti ili bitno ograničiti pravo na štrajk. No, upravo je to Vidulin-Matijević učinila, protivno Zakonu, onemogućila radnicima Glasa Istre da koriste efekte štrajka kao legitimno oružje u borbi za naša radnička prava. Iako mi, zapravo, možemo krenuti u štrajk, sutkinja je ovim činom obezvrijedila svaki smisao štrajka i poručila, ne samo nama, nego i svim radnicima u medijima da je izdavanje novine djelatnost koju radnici ne smiju nikada prekidati!

Znakovito je da sutkinja u svojem obrazloženju odluke koristi identične riječi koje smo čuli od Uprave, odnosno Faggiana. Ona se brine o poslovanju tvrtke, govori da bi štrajk imao negativne posljedice na Glas Istre novine, što zasigurno nije trebao biti smisao ove arbitraže.

Citiramo iz odluke Vidulin-Matijević: 'Gledište predsjednika ovog arbitražnog vijeća je da kada bi se i prihvatio prijedlog Sindikata, u smislu da se Pravilima odredi samo posao administratora sustava, što u naravi znači da novine uopće ne izlaze, da bi radnici takvom odlukom bili dovedeni u vrlo nepovoljan položaj obzirom na prisutnu gospodarsku situaciju u zemlji, čak da bi takva odluka za njih predstavljala štetnu odluku.'

Argumenti poslodavca posebice se mogu vidjeti u ovom dijelu objašnjenja sutkinje: 'Činjenica da Glas Istre, kao novina karakteristična za istarsko područje, na kojem je i najveća prodavanost tih novina, ne izlazi jedan, a vjerojatno i više dana, zasigurno bi utjecalo na stav dugogodišnjih čitatelja prema toj novini, što upućuje na gubitak čitatelja, a gubitak čitatelja znači i prestanak potrebe za izdavanjem tih novina, tim više što postoje statistički podaci da prodavanost te vrste pisanih medija, napretkom tehnike i pismenošću građana u tom smislu opada. (…)

Sutkinja dodaje i ovo: 'Izlaskom novina znatno manjeg sadržaja i znatno manjeg obima informacija osigurava se obavljanje rada i neposredno nakon štrajka, što bi bio zajednički interes radnika i poslodavca…' Tvakva odluka predsjednice arbitražnog vijeća gotovo da je bila očekivana, jer je već na prvom ročištu sutkinja pokazala svoju 'nepristranost' kada je izjavila: 'Bilo bi zaista ružno da novine izlaze s bijelim stranicama'. Sutkinji je to ružno, a to što se radnicima najavljuju otkazi, to što poslodavac konstantno krši zakon, to valjda nije ružno!?

Predsjednica arbitražnog vijeća morala je utvrditi samo jedno: postoje li ili ne u tvrtki Glas Istre novine poslovi koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, a temeljem Zakona, mi u Sindikatu kažemo da oni ne postoje. Stoga sindikat može samo konstatirati da se radnike u Glasu Istre tjera na rad upravo kada oni namjeravaju obustaviti rad jer im je štrajk ostao još jedino legitimno sredstvo borbe u zaštiti svojih prava.

Sutkinji Ondini Vidulin-Matijević i cijeloj javnosti poručujemo da neizlaženje novine tijekom opravdanog štrajka ne bi ugrozilo ponovni izlazak novina, a niti prouzročio famozni gubitak čitatelja. No, to će sigurno uzrokovati neosporna, a sada i javnosti poznata činjenica da su naše novine zbog političke kontrole vladajuće istarske stranke sve manje slobodne i sve manje nezavisne. Glas Istre su postale novine u kojima se novinari otvoreno i sve učestalije cenzuriraju, i u kojima se drsko i bahato zabranjuje čak i objava priopćenja našeg Sindikata koji okuplja 117 radnika, a sada tim istim radnicima i sutkinja Županijskog suda želi ugušiti svaki smisao štrajka. Takve novine nitko ne želi, a najmanje čitatelji!", stoji u priopćenju kojim se najavljuje štrajk u Glasu Istre, a koje za tamošnju Podružnicu SNH potpisuje sindikalna povjerenica Maša Jerin.

 
Poziv HZMO-a za prethodno utvrđivanje radnog staža

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva osobe koje su radile u inozemstvu, a u sljedećih pet godina ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja, da u područnim službama Zavoda, prema mjestu prebivališta, podnesu Zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu, kako bi se omogućilo što brže ostvarivanje prava na hrvatsku mirovinu. Staž koji je potvrdio inozemni nositelj u državama s kojima je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, Zavod pribraja stažu ostvarenom u Hrvatskoj kako bi se zadovoljio uvjet staža potreban za stjecanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja.
Također se pozivaju budući umirovljenici da šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu (koji se može podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja) obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, te pokretanjem postupka tzv. pretkompletiranja podataka brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.
Obavijest se dostavlja nadležnoj područnoj službi HZMO-a gdje je osoba koja podnosi zahtjev bila posljednji put osigurana, a ako je od posljednjeg osiguranja proteklo više od 12 mjeseci, prema mjestu prebivališta. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje.
Preko Korisničkih stranica na internetskoj stranici Zavoda (nakon pribavljanja odgovarajućegkorisničkog imena i lozinke) također se, uz uvid u osobne podatke, može poslati i zahtjev za informativni izračun mirovine, te popuniti i poslati Obavijest za pretkompletiranje podataka.
Sve potrebne informacije (uvijeti, kontakt telefoni) i tiskanice nalaze se na internetskoj stranici Zavoda, u područnim složbama i ispostavama, ali ih možete dobiti i na INFO telefonima: 01/ 48 91 666 i  0800 63 63 63 (besplatni broj za pozive iz Hrvatske) radnim danom od 8 do 16 sati.

 
Novinari Glasa Istre najavili štrajk!

U slučaju da u zakonskom roku ne uspje postupak mirenja, koji će započeti u utorak (26. listopada), između Uprave Glasa Istre i tamošnje Podružnice SNH, radnici u toj medijskoj kući najavili su štrajk. Njime žele upozoriti na šestomjesečno pregovaranje s Upravom o Kolektivnom ugovoru, tijekom kojeg, kako kažu, Uprava "ni u jednom trenutku nije pokazala da ima namjeru zaista pregovarati, nije odgovarala ne dopise sindikata te je jasno pokazala da je ne zanimaju prava radnika".

Vezano uz najavu štrajka te nastojanja tamošnje Podružnice da se izbori za prava radnika, priopćenje je izdala i središnjica SNH.

"Sindikat novinara Hrvatske pruža punu podršku zaposlenicima i suradnicima Glasa Istre u njihovu opravdanom nastojanju da zaštite svoja temeljna radna i profesionalna prava putem kolektivnog ugovora. Pregovori o kolektivnom ugovoru u Glasu Istre traju gotovo pola godine, a poslodavac nije ni u jednom trenutku pokazao da ima namjeru zaista pregovarati,  opstruira pregovore, ne odgovara na dopise sindikata te svojim ponašanjem jasno daje do znanja da ga ne zanimaju prava radnika.
Zbivanja u Glasu Istre samo su dio široko uvriježene prakse poslodavaca u medijima koji sustavno krše prava radnika, a krizu dodatno koriste kao argument  za nedopustive postupke. Primjer potpunog izostanka dobre vjere sa strane medijskih poslodavaca u Hrvatskoj u rješavanju temeljnih prava novinara i medijskih radnika je i činjenica da pregovori o nacionalnom kolektivnom ugovoru traju već više od sedam godina.
Stoga je svaka akcija zaposlenika i suradnika Glasa Istre opravdana i imat će punu podršku svih članova i članica Sindikata novinara Hrvatske", stoji u priopćenju koje za SNH potpisuje predsjednica Gabrijela Galić.

 
Novi ravnatelj Hini streba vratiti ugled i osigurati stabilno poslovanje

Sindikat novinara Hrvatske, Radničko vijeće u Hini te ogranak HND-a u toj kući upozoravaju na izbor novog ravnatelja HINA-e.


"U povodu isteka roka za prikupljanje ponuda na javnom natječaju za izbor ravnatelja Hine, Sindikat novinara Hrvatske - podružnica Hina, Radničko vijeće Hine i Izvršni odbor ogranka HND-a pozivaju članove Upravnog vijeća Hine da pri skorašnjem izboru vode računa da novi ravnatelj bude osoba koja može izvesti nacionalnu novinsku agenciju iz najdublje krize u njezinoj 20-godišnjoj povijesti.

Podsjećamo, Hina je prošlu poslovnu godinu, zbog gubitka niza velikih korisnika, među kojima su najvažniji novinski izdavači, te smanjenja prihoda iz državnog proračuna, završila s 2,9 milijuna kuna gubitka, uz pad prihoda od 6 milijuna kuna, a ove godine planira poslovati s gubitkom od 4,7 milijuna kuna, uz daljnji pad prihoda za 3 milijuna kuna.

U teškoj financijskoj situaciji, novom ravnatelju predstoji temeljito restrukturiranje nacionalne novinske agencije i vraćanje klijenata, utjecaja i ugleda na medijskom tržištu, izgubljenih proteklih godina.

Restrukturiranjem se prije svega moraju unaprijediti poslovne funkcije agencije, kako bi mogla na medijskom tržištu osigurati dostatne prihode za rad i razvoj.
Stoga smatramo da bi novi ravnatelj trebao dobro poznavati način poslovanja agencije, karakteristike i zahtjeve medijskog tržišta i imati iza sebe uspješne projekte te viziju razvoja Hine.

Upravno vijeće Hine bi pri izboru moralo voditi računa i o osobnim kvalitetama kandidata, potrebnim za poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga te obnovu dobrih poslovnih odnosa s izgubljenim korisnicima.

Pozivamo Upravno vijeće da u skladu s demokratskim standardima javnih medija izbor novog ravnatelja provede na transparentan način. To znači da javnosti omogući uvid u imena i programe kandidata te da se predstavljanje kandidata i njihovih programa pred Upravnim vijećem provede javno.

Zaposlenici Hine žele agenciju koja će biti ugledna i poslovno uspješna i biti uzor drugim agencijama u regiji, što može postići samo sposobno poslovodstvo koje ima viziju razvoja agencije, razvijene i dokazane poslovne sposobnosti i visoku razinu kulture dijaloga s poslovnim i socijalnim partnerima.

Sindikat novinara Hrvatske – Podružnica Hina i Radničko vijeće Hine spremni su takvom poslovodstvu ponuditi odgovorno partnerstvo zasnovano na međusobnom povjerenju i uvažavanju", stoji u priopćenju koje potpisuju Andrej Matijašević, glavni povjerenik SNH u Hini, Slavica Cvitanić u ime Radničkog vijeća te kuće, te Serđo Obratov, u ime Izvršnog odbora ogranka HND-a.