Hrvatski - English
NEWSLETTER
 
 
 
   
NASLOVNA KONTAKT
  AKTUALNE NOVOSTI
IFJ
Narodne novine
HND
SNH / NOVOSTI / Arhiva
 
Prijedlozi za provedbu štrajka

Budući da prijašnji prijedlozi za provedbu štrajka (u sindikalnoj pordužnici) i uputa za provedbu generalnog štrajka Sindikata novinara Hrvatske nisu bili usvojeni zbog nekih nejasnih i nedorečenih odredbi, iznađeni su novi prijedlozi uputa s izmjenama i dopunama. Članovi Izvršnog odbora SNH dobili su nove prijedloge uputa 15. ožujka 2011., a na javnoj raspravi u podružnicama će biti do 15. travnja 2011. Primjedbe prijedloge i dopune na predložene tekstove uputa o provedbi štrajka molimo poslati tajništvu SNH na adresu sinoh@hnd.hr, kako bi se potom mogle donijeti obvezujuće upute za provedbu štrajka u sindikalnoj podružnici i upute za provedbu generalnog štrajka. Prijedloge možete pronaći na stranici "dokumenti" ovog portala pod "priručnicima"

 
Večernjakovci od sutra u štrajku; pozivaju građane da ne kupuju Večernji list

"Mi smo u pregovorima s poslodavcem imali razumijevanje za stanje u kojem se nalazi Hrvatska i cijeli tisak i bili smo spremni prihvatiti da božićnica od 8.000 kuna sada bude 2.000 kn, bili smo spremni prihvatiti i manji regres, no ni to im nije bilo dovoljno", izjavio je u utorak na konferenciji za medije glavni sindikalni povjerenik SNH u Večernjem listu Anton Filić ističući kako je kretanje u štrajk novinara tog lista odgovor na poslodavčevu želju da im ukine temeljna prava proizašla iz Kolektivnog ugovora.

Naime, članovi SNH u Večernjem listu sa srijedom 23. ovim mjesecom kreću u štrajk. Predsjednica SNH Gabrijela Galić istakla je kako se vezano uz taj štrajk posljednjih dana moglo čuti da se kolege novinari bahate jer imaju velike plaće te da se postavljalo pitanje - zašto se ide u štrajk. Odgovor, kazala je, leži u poslodavcima koji ne daju da dođe do kolektivnog ugovora te koji svojim radnicima žele ukinuti čak i naknadu za minuli rad. Time se, istakla je, želi pokazati da novinari nisu vrijedni firmama u kojima profesionalno sazrijevaju i rade. "Novinari u tim firmama u nekom trenutku više nisu potrebni. Tako novinarstvo ne bi trebalo izgledati. Vlasnicima bi trebalo biti u cilju da zadrže svoje novinare i grade ekipu koju će stimulirati da ostane", kazala je Galić.

Govoreći o štrajku koji je pred njima Anton Filić je upozorio da će Večernjak koristiti velik broj novinara zaposlenih u RPO sustavu kao štrajkolomce te je i njih pozvao da se pridruže štrajku. "Pozvao bih i sve čitatelje Večernjeg lista da od četvrtka ne kupuju naše novine jer to neće biti Večernjak koji rade novinari, nego će to biti neki alternativni i niževrijedan list", kazao je Filić.
Predsjednica ogranka HND-a u Večernjem listu Božena Matijević istakla je kako nezadovoljstvo u tom dnevnom listu pobuđuje i činjenica da se u posljednje vrijeme govori o preseljenju redakcije i odlasku lista u podstanarstvo što bi se dogodilo prvi put nakon 53 godine. Dodala je kako bi vlasnik prodao postojeći prostor te odnio novac od imovine koje je Večernjak nekad imao puno više nego danas.
I dok je Matijević pozvala javnost da se solidariziraju sa štrajkašima, predsjednik Redakcijskog vijeća Večernjaka Marinko Jurasić naglasio je kako novinari ne mogu raditi svoj posao i boriti se za prava drugih ako se nisu u stanju izboriti za svoja prava. "U takvom okolišu ne može stanovati sloboda medija i ovo nije samo problem Večernjaka nego cijelog novinarstva o kojem se na žalost šuti", kazao je Jurasić.
Štrajk u Večernjaku podržao je i predsjednik HND-a Zdenko Duka ističući podršku Svjetske federacije novinara koja je u svom pismu navela kako Styrija u Hrvatskoj radi ono što si u Austriji ne bi dozvolila.
 
Večernjakovci 23. ožujka stupaju u štrajk

Nakon što je propao postupak mirenja, Skupština Sindikata Večernjeg lista na sjednici održanoj u ponedjeljak, 14. ožujka, odlučila je da štrajk u Večernjem listu počne 23. ožujka. Razlog štrajku je odbijanje Uprave da potpiše Kolektivni ugovor, te drastično smanjivanje stečenih prava zaposlenika iz Kolektivnog ugovora (minuli rad, naknada za topli obrok, regres, božićnica, usklađivanje plaće s troškovima života, jubilarne nagrade, izvanredne pomoći...).

Anketi o izjašnjavanju o štrajku, koju je prije toga organizirao Sindikat i koja je bila podloga za odluku Skupštine, pristupilo je 75 zaposlenika. Njih 64 ili 85 posto izjasnilo se za štrajk.

Zaposlenici Večernjeg lista smatraju da je ukidanje Kolektivnog ugovora svojevrsna civilizacijska regresija. Ukidanjem prava iz Kolektivnog ugovora šalje se loša poruka hrvatskoj javnosti i čitateljima koji se mogu zapitati kako će se oni boriti za prava malog čovjeka (za što se zalaže Večernji list) ako se nisu uspjeli izboriti niti za svoj Kolektivni ugovor. Sužavanje radnih prava neminovno se odražava na medijske slobode i slabi poziciju svakog novinara i urednika spram zahtjeva javnosti i uloge medija u demokratskom društvu.

 
Skupština SNH zakazana je za 7. svibnja

Izvršni odbor Sindikata novinara Hrvatske na sjednici 7. ožujka donio je odluku da se Skupština SNH održi 7.svibnja (subota) 2011. godine. Također je odlučeno da se Skupština održi u Zagrebu, u Novinarskom domu.

 
Ako ne dođe do dogovora, večernjakovci idu u štrajk

Skupština Sindikata Večernjeg lista na sjednici održanoj u ponedjeljak, 21. veljače, jednoglasno je odlučila da večeranjakovci stupe u štrajk zbog odbijanja Uprave da potpiše Kolektivni ugovor i najavljenog drastičnog smanjivanja stečenih kolektivnih prava zaposlenika (minuli rad, naknada za topli obrok, regres, božićnica, usklađivanje plaće s troškovima života, jubilarne nagrade, izvanredne pomoći...).

U skladu sa Zakonom o radu, prije stupanja u štrajk bit će proveden postupak mirenja.

Ako niti u toj fazi ne dođe dogovora, Večernji list bi u štrajk stupio početkom ožujka. Anketi o štrajku, koju je prije toga organizirao Sindikat i koja je bila podloga za odluku Skupštine, pristupilo je 75 zaposlenika. Njih 64 ili 85 posto izjasnilo se za štrajk.

 
HZMO poziva osiguranike na podnošenje zahtjeva za prethodno utvrđivanje staža

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva osobe koje su radile u inozemstvu, a u idućih pet godina ispunjavaju uvijete za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja da u područnim službama Zavoda, prema mjestu prebivališta, podnesu Zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu kako bi se omogućilo što brže ostvarivanje prava na hrvatsku mirovinu. Staž koji je potvrdio inozemni nositelj u državama s kojima je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, Zavod pribraja stažu ostvarenom u Hrvatskoj kako bi se zadovoljio uvjet staža potreban za stjecanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja.

Također se pozivaju budući umirovljenici da 6 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te pokretanjem postupka tzv. pretkompletiranja podataka brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu. Obavijest se podnosi nadležnoj podružnici HZMO-a gdje je osoba zadnji put bila osigurana, a ako je od zadnjeg osiguranja prošlo više od 12 mjeseci, prema mjestu prebivališta. Uz obavijest potrebno je priložiti radnu knjižicu ili njenu ovjerenu presliku, odnosno dokaze o stažu osiguranja ostvarenom u inozemstvu te druge dokaze o stažu.

Više informacija možete potražili na brojevima telefona 01/4891-666 i 0800/636-363 ili na internetskoj stranici Mirovinsko.hr .

 
BIRN objavio natječaj za novinarske stipendije i najbolje priče

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) u suradnji s fondacijama Robert Bosch i ERSTE raspisuje novi natječaj za dodjelu Balkanskih stipendija za novinarsku posebnost. Tema ovogodišnjeg natječaja je pravda, a novinari iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Rumunije, Srbije i Kosova, mogu svoje prijedloge predati do 1. ožujka 2011. godine.

Novinari se pozivaju da predaju originalne prijedloge za priču koja istražuje pitanja izvršavanja i dostupnosti pravde u pravnom i društvenom smislu, i otvara nove poglede na pitanja kao što su na primjerice korupcija, provođenje zakona ili odnos između prava i pravednosti u modernim
demokracijama.

Sudionici kojima nezavisni žiri dodjeli stipendije
dobivaju 2.000 eura i dodatnih 2.000 eura za putne troškove, a prisustvovat će i seminarima koji se održavaju u Berlinu i Beču.

"Program pruža jedinstvenu priliku da detaljno izvještavate iz svoje zemlje, regije i europskih zemalja. Istovremeno pruža priliku sudionicima da upoznaju kolege i profesionalce iz cijele Europe. Objavljivanje članaka sudionika u najznačajnijim medijima u regiji i međunarodnim tiskovinama jasan je dokaz da vrijedi sudjelovati”, izjavio je Remzi Lani, direktor Albanskog medijskog instituta i član žirija.

Autori tri najbolja članka, koje također bira nezavisni žiri, bit će nagrađeni s 4.000, 3.000 i 1.000 eura. Više o
natječaju možete saznati na Fellowship.birn.eu.com.

 
Kakva plaća - takav program!

"Zaposlenici i suradnici Radija 101 ponovo su u štrajku, s pravom, jer plaću za rad nisu dobili mjesecima, a obvezne doprinose godinama. Oni sudjeluju u izradi programa Radija 101, pa je distanciranje v.d. direktorice programa i urednice Informativnog programa od tih svojih kolega i kolegica koji mjesecima rade bez plaće - krajnje nedolično.

Za agoniju Radija 101 nisu krivi zaposlenici i suradnici nego poslovodstva koja su godinama vodila taj radio, kao i Nadzorni odbor, suvlasnici i nadležna državna tijela koja su dopuštala da se godinama krše zakoni i temeljna prava radnika i suradnika tako da je na Radiju 101 stvoren totalni financijski nered. Takva praksa dovodi u pitanje opstojnost Radija 101, a ne ljudi koji su godinama zajednički proizvodili program i nisu bili plaćeni za taj rad.

Sada kada je radio na rubu bankrota treba pronaći način da ga se spasi, a u tome trebaju sudjelovati svi, počevši od suvlasnika i Skupštine, a ne prebacivati krivnju na ljude kojima je uskraćeno osnovno pravo - da za rad budu plaćeni. U trenutku kada traže svoje zarađene plaće pokušava ih se optužiti da onemogućavaju proizvodnju programa. Kakva plaća – takav program!

Sindikat novinara Hrvatske u potpunosti podržava opravdane zahtjeve naših kolega i kolegica na Radiju 101. Oni nisu usamljeni slučaj, jer širom Hrvatske ima puno novinara koji rade, a da se ne poštuju njihova elementarna prava koja proizlaze iz rada. Pitanje je do kada će oni trpjeti i šutjeti", stoji u priopćenju SNH koje potpisuje predsjednica Gabrijela Galić.

 

 
Podružnica SNH Radija 101 opet u štrajku

Većina stalno zaposlenih u svim redakcijama, od 35 njih 28, i dio honorarnih djelatnika Radija 101 od 8:30 sati 1. prosinca 2010. ponovno je u štrajku. Nakon štrajka upozorenja održanog 8. studenog 2010., ovoga puta štrajka se do daljnjega.

"Razlog štrajka je neisplata plaća i nepoštivanje 2. i 3. točke Sporazuma potpisanog od strane Uprava Radija 101 d.o.o. i SNH Podružnice Radija 101. Druga točka Sporazuma navodi obavezu Uprave Radija 101 d.o.o. o isplati naknade za rad (odnosno pozajmice i honorare) za lipanj 2010. do 30. listopada 2010. Treća točka Sporazuma navodi obavezu Uprave Radija 101 d.o.o. o isplati naknade za rad (odnosno pozajmica i honorara) za srpanj i kolovoz 2010. do 30. studenog 2010. Kako Uprava nije ispunila preuzete obveze, a službeni proces mirenja je okončan neuspješno, stečeni su svi zakonski uvjeti za štrajk.

U štrajku sudjeluju članovi Podružnice SNH i svi djelatnici koji mu se dobrovoljno priključe a traje do ispunjenja zahtjeva, odnosno dok štrajkački odbor ne odluči o prekidu štrajka.

Štrajk je organiziran sukladno odredbama Zakona o radu, stoga organiziranje i sudjelovanje u tako organiziranom štrajku ne predstavlja povredu Ugovora o radu. Također, organizatori štrajka nisu preuzeli program, niti ga uređuju, nego samo uskraćuju svoj rad. Dosadašnji tijek štrajka pokazao je da nitko od onih koji se nisu priključili štrajku danas nije na svome radnom mjestu, i nitko nije došao s materijalom spremnim za emitiranje. Stoga je nemoguće da su štrajkači ikome uskratili pravo na rad. Pravo na rad su si oni uskratili sami, ali to Predsjednika Uprave, koji nastavlja s medijskim ocrnjivanjem legalnog i legitimnog štrajka, ne zanima", stoji u priopćenju koje u ime Podružnice SNH za Radio 101 potpisuje Goran Bernobić.

 

 
Masovno otkazivanje ugovora honorarcima HRT-a

"U povodu iznenadnog masovnog otkazivanja suradnje honorarnim suradnicima Hrvatske radiotelevizije, Sindikat novinara Hrvatske ponovo upozorava na nedopustivo velik udio rada na crno u medijima. Taj se rad prikriva ugovorima o djelu i autorskom djelu, te tzv. RPO statusom kojim se honorarce sve češće prisiljava na upis u registar poreznih obveznika. Time se stječe formalno pokriće za raširenu praksu zakidanja medijskih suradnika za temeljna prava iz rada. Honorarni i RPO suradnici (koji su formalno samostalni poduzetnici!) svakodnevno u punom radnom vremenu rade u prostorijama i po nalogu poslodavca i na njegovim sredstvima, ne smiju surađivati s drugim medijima, a zakinuti su za osnovnu sigurnost ugovora o radu koja bi im pripadala s obzirom na način na koji rade za poslodavca.

Primjer honoraraca HRT-a drastičan je zbog broja suradnika, te brzine i bezobzirnosti kojom im se prekida višegodišnja suradnja na HRT-u. Sindikat novinara Hrvatske godinama je pokušavao riješiti pitanje stalnih honoraraca u medijima. Uz pomoć Državnog inspektorata tijekom godina postignuti su određeni uspjesi, i na HRT-u. Ali, težnja tvrtki za profitom, spremnost honorarnih suradnika da godinama rade ne pitajući za temeljna prava, nebriga državnih tijela da uvedu reda u područje rada – stvorilo je kombinaciju na štetu suradnka. Mnogi od njih i nakon niza godina svakodnevnog honorarnog rada nemaju ni jedne godine radnog staža.    

Osim što se honorarnim i drugim oblicima neformalnog rada zakidaju brojni suradnici u medijima (i drugim djelatnostima), zakida se i državni proračun, pa bi se nadležna državna tijela morala konačno pozabaviti tim problemom. Posebno je žalosno to što je uvođenjem tobožnjih samostalnih poduzetnika koji svakodnevno crnče u medijima i Državnom inspektoratu izbijena iz ruku mogućnost nadzora nad kršenjem radnog zakonodavstva.

Ako tvrdimo da pripadamo Europi, podsjećamo da je niz zemalja EU počeo priznavati nužna prava iz rada i tzv. neformalnim radnicima – primjerice pravo na otkazni rok, otpremninu, osnovno socijalno osiguranje. Bilo bi pošteno da i javna HRT svojim dugogodišnjim suradnicima prizna barem nešto od toga. A i u  pregovorima o nacionalnom kolektivnom ugovoru za novinare i radnike u medijima, poslodavci bi trebali prestati s praksom da automatski odbacuju obvezu da i stalnim honorarnim suradnicima priznaju nužna prava iz rada", stoji u priopćenju SNH koje potpisuje predsjednica Gabrijela Galić.