Hrvatski - English
NEWSLETTER
 
 
 
   
NASLOVNA KONTAKT
  AKTUALNE NOVOSTI
IFJ
Narodne novine
HND
SNH / NOVOSTI
 
Glas Istre - nema mjesta za sindikalce

 PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

 

Glas Istre - nema mjesta za sindikalce

 

 

U slučaju Glasa Istre radi o eklatantnom kršenju Zakona o radu koji jasno pruža zaštitu sindikalnim povjerenicima, ali u ovom je slučaju ta zaštita očito mrtvo slovo na papiru. Stoga pozivamo pravosuđe i inspekcije da reagiraju, ali i pučku pravobraniteljicu jer se ovdje radi o jednom vidu diskriminacije – predstavnika radnika. Ni ministrici kulture ne bi smjelo biti svejedno što se događa u medijima, važnom dijelu njezina resora - istaknuo je Anton Filić, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske (SNH) na konferenciji za novinare održanoj zajedno s Hrvatskim novinarskim društvom (HND) u ponedjeljak, 3. srpnja zbog zabrinjavajućeg trenda učestalih otkaza novinarima i sindikalnim povjerenicima u dnevnom listu Glas Istre. Ako se situacija s kolegom Paulom Gregorovićem ne riješi na pozitivan način, najavio je mogućnost šireg prosvjeda pred Glasom Istre u Puli.

 

Hrvatsko novinarsko društvo je upozoravalo na ovakav scenarij već u trenutku kada je najavljena kupoprodaja Novog lista, Glasa Istre i Zadarskog lista, a tražili smo da o toj kupoprodaji raspravlja Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora tvrdeći da je riječ o politički-klijentelistički motiviranoj kupovini zbog koje će stradati novinari i ta tri medija. Tema nije nikada stavljena na dnevni red - rekao je Saša Leković, predsjednik HND.

 

Sindikalni povjerenici, koji bi trebali štititi radnike, u Glasu Istre nisu nimalo zaštićeni. Naprotiv, poslodavac ih obvezno stavlja na listu tehnološkog viška pa se sindikalna funkcija smatra izravnom kartom za otkaz, zbog čega se novinari više i ne usuđuju prihvatiti dužnosti povjerenika - naglasio je  Paulo Gregorović, novinar, glavni sindikalni povjerenik i jedini član Radničkog vijeća - koji upravo odrađuje otkazni rok kao najnoviji u nizu od pet sindikalnih povjerenika koji su dobili otkaz u posljednje tri godine. Ostalih četvoro su: Noel Mirković, Dubravka Blaško, Maša Jerin i Slaven Legović, među ukupno tridesetak radnika koji su u tom razdoblju dobili otkaz u Glasu Istre.

 

Zakon o radu, koji sindikalnim povjerenicima i članovima radničkog vijeća pruža određenu zaštitu, ne primjenjuje se u tom segmentu jer ni nakon tri godine ministar rada nije donio potrebne akte ni listu arbitara koji sudjeluju u postupku arbitraže u slučaju otkaza radničkim predstavnicima. Suglasnost na otkaz daje sud, pa je u slučaju Paula Gregorovića, u svibnju 2017. godine to učinio i Općinski sud u Puli. Dakle, sudovi daju suglasnost na otkaz predstavnicima radnika prema odredbama Zakona o radu iz 2009. godine koje su stavljene van snage prije tri godine.  

U odlukama Uprave Glasa Istre novine o otkazima sindikalnim povjerenicima i članu Radničkog vijeća već tri godine se ponavlja stav da su ti predstavnici radnika tehnološki višak. No, ubrzo po dostavljanju odluka o namjeri donošenja odluke o otkazu, Uprava Glasa Istre novine zapošljava nove radnike za obavljanje tih istih poslova koje su obavljali otpušteni radnici proglašeni tehnološkim viškom.

 

Novi radnici ne dobivaju ugovore o radu na neodređeno vrijeme, nego budu angažirani na određeno vrijeme, ili kao honorarni suradnici, ili putem agencije za zapošljavanje. Njihov je radni status izrazito nesiguran - honorarni suradnici uglavnom nemaju plaćene obvezne doprinose, a suradnici putem agencija rade za upola manje naknade od stalnih zaposlenika. Osim tih suradnika, zakinut je i državni proračun! 

 

Inspekcija rada u izvidu iz 2015. godine formalno nije našla ništa sporno u takvom postupanju poslodavca budući da su na poslove otpuštenih radnika angažirani suradnici u neformalnom odnosu, a ne putem ugovora o radu. Sindikat novinara Hrvatske će podnijeti novu prijavu u nadi da će predmet dobiti inspektor koji će ući u srž problema i objasniti kako radnik može dobiti zakonit otkaz kao tehnološki višak, a poslovi koje je svakodnevno obavljao traju i dalje - ali se za njihovo obavljanje umjesto otpuštenih radnika angažiraju vanjski suradnici.

 

Otkazivanjem ugovora o radu iskusnim novinarima i radničkim predstavnicima - nakladnici pokušavaju smanjiti troškove i riješiti se sindikalno organiziranih radnika, a angažiranjem suradnika u neformalnim oblicima rada zaobilaze Zakon o radu, dobivaju jeftinu radnu snagu i rješavaju se sindikata. Kako se to odražava na kvalitetu novina i potrebu javnosti za kvalitetnim i objektivnim informiranjem najbolje pokazuju podaci o padu prihoda od prodaje novina i marketinga.

 

 

Za Sindikat novinara Hrvatske:

Anton Filić, predsjednik

 

Za Hrvatsko novinarsko društvo:

Saša Leković, predsjednik

 

 Zagreb, 3. srpnja 2017.
Uprava Večernjeg lista najgori, a uprava Hine najbolji medijski poslodavac

 P R I O P Ć E N J E

 

UPRAVA VEČERNJEG LISTA NAJGORI, A UPRAVA HINE NAJBOLJI MEDIJSKI POSLODAVAC

 

 

Skupština Sindikata novinara Hrvatske (SNH) u subotu je najgorim medijskim poslodavcem u prošloj godini proglasila članove uprave Večernjeg lista Andreu Borošić i Miru Mauhara zbog otkaza i ukidanja zaposleničkih prava, a najboljim ravnateljicu Hine Branku Valentić jer je ispoštovala sve odredbe kolektivnog ugovora, jednog od rijetkih na hrvatskoj medijskoj sceni.

 

Dok su u Hini zaposlenicima isplaćena sva materijalna prava proizašla iz kolektivnog ugovora koji se primjenjuje od 1. travnja 2015. i vrijedi četiri godine, u Večernjem listu je došlo do smanjivanja plaća i ukidanja gotovo svih prava. Osim toga uprava Večernjeg lista ukinula je ionako skroman dodatak na radni staž, a prozvana je i zbog diskriminacije sindikalnih povjerenika.

 

Skupština SNH je zaključila i da će pokrenuti kampanju za pridobivanje novih članova, posebno među mladim novinarima te nastaviti bitku za potpisivanje kolektivnog ugovora na nacionalnoj razini, ali i u svim podružnicama koji takav ugovor nemaju.

 

Naime, uz Hinu, kolektivni ugovor trenutno postoji jedino na HRT-u gdje je potpisan samo na godinu dana, a sada je u tzv. produljenoj primjeni.

 

Izaslanici Skupštine podsjetili su da nepostojanje ili ukidanje kolektivnih ugovora, a time i gotovo svih stečenih prava, opasno prijeti Ustavom zajamčenom standardu slobode medija i izvještavanja.

 

Situacija je, istaknuto je, posebno zabrinjavajuća u privatnim medijima gdje su novinari pod velikom presijom vlasnika koji im smanjuju i ukidaju prava čak i kad pozitivno posluju. U najgoroj situaciji su novinari koji nemaju ugovor o radu, tzv. lažni freelanceri čime bi se morale pozabaviti inspekcije i hrvatsko pravosuđe.

 

 

Za Sindikat novinara Hrvatske:

Anton Filić, predsjednik

 Zagreb, 6. svibnja 2017.
Medijskim poslodavcima ne može se dopustiti da rade što ih je volja

 PRIOPĆENJE SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE

POVODOM 3. SVIBNJA, SVJETSKOG DANA SLOBODE MEDIJA

 

Medijskim poslodavcima ne može se dopustiti da rade što ih je volja

 

Povodom Svjetskog dana slobode medija, Sindikat novinara Hrvatske (SNH) poziva svoje članove kao i sve druge novinare i medijske radnike u Republici Hrvatskoj da u srijedu, 3. svibnja, od 11,55 do 12,00 sati – tradicionalnom simboličnom akcijom Pet minuta gromoglasne tišine – upozore svoje čitatelje, gledatelje i slušatelje na sve lošiji položaj novinara i medija, čime se izravno ugrožava sloboda medija i pravo javnosti na kvalitetno informiranje.

Kad smo počinjali ovu akciju početkom novog milenija (2000. godine) novinarstvo se doista nalazilo u situaciji "pet do 12". No, uspoređujući ukupne medijske slobode, dostojanstvo struke i napose poziciju novinara (radnu i profesionalnu) tada i sada, ne možemo se oteti dojmu da smo danas već na "12 i pet". Situacija je posebno zabrinjavajuća u privatnim medijima gdje su novinari pod velikom presijom vlasnika koji im smanjuju i ukidaju prava čak i kad pozitivno posluju. Ukidanje kolektivnih ugovora, a time i gotovo svih stečenih prava, opasno prijeti Ustavom zajamčenom standardu slobode medija i izvještavanja.

No, u još goroj su situaciji novinari koji nemaju ugovor o radu, tzv. lažni freelanceri, kao i sve brojniji studenti. Na djelu je široka zlouporaba institucije "student-servisa" pomoću kojega poslodavci dolaze do jeftinih novinara, naše djece koja tako godinama ostaju "ni na nebu ni na zemlji", bez pravog posla od kojeg bi mogli živjeti i jednoga dana hraniti svoju obitelj.

Inspekcije bi o ovome trebale povesti računa, kao i hrvatsko pravosuđe koje je i previše sporo da bi bilo učinkovito i pravedno. Dugotrajni sudski procesi kompromitiraju istinsku borbu protiv korupcije, skupi su, narušavaju vjerodostojnost pravosudnog sustava i stvaraju dojam da se korupcija isplati, a odgovornost pojedinca ostaje nekažnjena. 

Dovođenjem novinara u stanje egzistencijalne ugroženosti nastoji se osigurati njihovo poslušno pokoravanje uređivačkoj politici koja je nerijetko usmjerena prema zaštiti interesa krupnog kapitala i interesnih skupina nesklonih objektivnom i nepristranom informiranju javnosti. Uz štetu koji takvi trendovi neposredno nanose društvu i njegovoj demokratičnosti, oni se odražavaju i na rejting Hrvatske u svijetu. Ne čudi stoga što smo po pitanju slobode medija na najnovijoj ljestvici Reportera bez granica pali za dodatnih 11 mjesta i na nezavidnom smo 74. mjestu. Gori od svih iz susjedstva osim od Crne Gore.

Zamjerke Sindikata novinara Hrvatske i Reportera bez granica hrvatskoj Vladi nisu uvijek iste, ali nad svima bismo se trebali duboko zamisliti. Reporteri, primjerice, zamjeraju hrvatskim vlastima da se miješaju u rad javnih medija, posebice kad je riječ o HRT-u, no to stalno ističemo i mi u Sindikatu. Umjesto "hokejaških" izmjena urednika i novinara kod svake promjene vlasti, tražimo da se stvori ambijent u kojem će javna televizija biti istinski javni servis u kojem će dominirati novinari i urednici profesionalci, a političkoj će smjeni biti podložno samo nekoliko vodećih ljudi. Umjesto novinarstva koje će služiti "lijevoj" ili "desnoj" opciji, mi smo za novinarstvo kojeg će se političari pribojavati.   

 

Za Sindikat novinara Hrvatske:

Anton Filić, predsjednik

 Zagreb, 2. svibnja 2017.
Podrška makedonskim novinarima u štrajku

 Sindikati novinara Hrvatske, Crne Gore i Srbije izražavaju punu solidarnost i podršku Samostalnom sindikatu novinara i medijskih radnika Makedonije i novinarima Utrinskog vesnika, Dnevnika i Vest - triju dnevnih listova tvrtke Media print Makedonija, MPM, koji su u štrajku od 17. veljače 2017. godine zbog neisplate plaća, doprinosa i honorara, te zbog izbjegavanja uprave da im pruži osnovne informacije o stanju i planovima za opstanak tvrtke.

 

Uz niz ostalih u regiji, i novine tvrtke MPM jedan su od primjera iskorištavanja medija u tranzicijskim zemljama za ostvarivanje ekonomskih i političkih ciljeva povlaštenih centara moći, a pod motom širenja zapadne demokracije u jugoistočnu Europu. Sprega vlasnika medija i političke elite na lokalnoj, ali i široj europskoj razini, brinula je više o svom profitu i nametanju svojih političkih ciljeva, a manje o pravu javnosti tih zemalja da bude informirana o bitnim temama. Medijski vlasnici iz zapadnih zemalje nisu donijeli očekivane promjene. I tvrtka MPM je do prije nekoliko godina bila u vlasništvu njemačke medijske korporacije WAZ čije se vlasništvo nad medijima prostiralo od Bugarske, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i šire.

 

WAZ se nakon ostvarenja svojih ciljeva povukao i iz Makedonije i s Balkana i ostavio mahom iscrpljene medije, usprkos činjenici da su u njegovoj upravi službovala itekako jaka politička imena - od Bode Hombacha, nekadašnjeg specijalnog EU koordinatora Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, a potom i člana uprave WAZ grupe - do današnjeg većinskog vlasnika i direktora MPM tvrtke Srđana Kerima, koji je bio ministar vanjskih poslova Makedonije i kandidat za glavnog tajnika UN.

 

Nakon odlaska WAZ-a, MPM je mijenjao vlasnike - mahom bogate makedonske tajkune. Ali praksa je ostala ista - uprava izbjegava primjenu socijalnog dijaloga i stvarnih demokratskih načela u odnosu prema svojim novinarima. Stoga, s obzirom na slična tranzicijska iskustva i stanje u medijima, sindikati novinara Hrvatske, Crne Gore i Srbije u potpunosti razumiju težak položaj makedonskih kolega i kolegica, te ih podržavaju u njihovoj borbi za temeljno ljudsko pravo da budu plaćeni za svoj rad i obrane svoje ljudsko i profesionalno dostojanstvo.

 

 

Sindikat novinara Hrvatske

Anton Filić, predsjednik

 

Sindikat medija Crne Gore

Marijana Camović, predsjednica

 

Sindikat novinara Srbije

Dragana Čabarkapa, predsjednica

 Zagreb, 24. veljače 2017.
Sindikati novinara Makedonije, Crne Gore i Hrvatske - Podrška Sindikatu novinara Srbije

 Poštovana koleginice Smajlović,

U ime Sindikata novinara i medijskih radnika Makedonije, Sindikata novinara Hrvatske i Sindikata medija Crne Gore izražavamo zabrinutost zbog postupka Udruženja novinara Srbije (UNS) kojim je Sindikat novinara Srbije (SINOS) nasilno iseljen iz Doma novinara.

Ne ulazeći u koncepcijska i lična neslaganja koja UNS ima sa SINOS-om i njegovim predstavnicima, smatramo da je potez UNS-a radikalan, nesolidaran i štetan za sve novinare i organizacije koje se bave zaštitom novinara i zaposlenih u medijima.

Tim drastičnim postupkom javnosti je poslata jako loša poruka - osim što je nanijeta šteta SINOS-u, trpjeće i ugled UNS-a koji je pokazao potpuni nedostatak solidarnosti i podrške svojim sindikalnim kolegama koji su u nevolji i čija je organizacija desetkovana nakon nedavne privatizacije medija u Srbiji. Demonstracija sile, naročito među kolegama, nikad nije dobra i zbog toga vas pozivamo da još jednom razmotrite odluku koju ste donijeli, a naročito način na koji je ona realizovana i da pokušate pronaći kompromisno rješenje kako bi se sanirala nastala šteta.

Kao predstavnici sindikata koji zastupaju i štite novinare i medijske radnike zaposlene u medijima u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji zalažemo se za profesionalnu solidarnost među svim novinarima i novinarskim organizacijama tim prije što su novinari uglavnom članovi i udruženja i sindikata. Stoga smatramo da je odluka UNS-a o deložaciji SINOS-a krajnje neprihvatljiva tim prije što je usmjerena protiv novinarskog sindikata koji je uložio mnogo truda u zaštitu temeljnih prava novinara, te izražavamo solidarnost s članovima SINOS-a i njihovim rukovodstvom.

Solidarnost sa kolegama i koleginicama je obaveza svih nas – i udruženja i sindikata novinara!

S poštovanjem,


Tamara Čausidis, predsjednica Sindikata novinara i medijskih radnika Makedonije

Anton Filić, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske

Marijana Camović, predsjednica Sindikata medija Crne Gore



Poštovana koleginice Čabarkapa,

U ime Sindikata novinara i medijskih radnika Makedonije, Sindikata novinara Hrvatske i Sindikata medija Crne Gore izražavamo zabrinutost zbog situacije u kojoj se Sindikat novinara Srbije (SINOS) našao nakon što je nasilno iseljen iz službenih prostorija i pružamo punu podršku Vama i kolegama i koleginicama koje predstavljate.

Nije lako baviti se sindikalizmom i zagovarati poboljšanje radnih prava u zemljama u kojima mi živimo i radimo. Nije lako ni u jednoj djelatnosti ali je posebno poražavajuće kada se odsustvo volje za poboljšanje radnih uslova dešava u medijima, gdje je antisindikalna diskriminacija izuzetno izražena. Potpuno nerazumjevanja i suprostavljane od strane poslodavaca se donekle i podrazumjeva, ali odsustvo razumjevanja države i čak udruženja novinara, kao što je kod vas slučaj, je zabrinjavajuće.

Kroz dugogodišnju saradnju smo upoznati sa nesuglasicama koje SINOS ima sa Udruženjem novinara Srbije (UNS) i bez namjere da ulazimo u njihove detalje, smatramo da one ne smiju biti povod za revanšizam i demonstraciju sile koju je UNS pokazao izbacivanjem SINOS-a iz službenih prostorija i zaplijenom spisa i opreme. U vremenu kada je izuzetno lako ostati bez posla, kada se mediji gase i kada je mogućnost novog zaposlenja svedena na minimum od organizacija koje se bave bilo kojim oblikom zaštite zaposlenih u medijima se očekuje solidarnost i profesionalan odnos prema svima, a naročito prema slabijima, što sindikati, nažalost, u našim državama jesu. Zbog toga je neshvatljiv postupak UNS-a i mi ga najoštrije osuđujemo.

Vama lično i organizaciji koju predstavljate pružamo punu podršku i izražavamo solidarnost kako bi vas ojačali u namjerama da istrajete u sindikalnoj borbi.

Solidarno,


Tamara Čausidis, predsjednica Sindikata novinara i medijskih radnika Makedonije

Anton Filić, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske

Marijana Camović, predsjednica Sindikata medija Crne Gore

 Zagreb, 26. siječnja 2017.
Bili smo domaćini završnoj konferenciji EFJ-a "Prava novinara i uvjeti rada u medijima"

 Europska federacija novinara (EFJ), uz financijsku pomoć Europske komisije, provela je dvogodišnji projekt (2015. – 2017.) „Prava i rad u novinarstvu“, kako bi europskim sindikatima novinara pomogla u suočavanju s novim izazovima. U dvije godine održane su četiri radionice koje su se usredotočile na radna prava novinara i ulogu sindikata u ostvarenju tih prava. Završna konferencija, koja je sumirala zaključke četiriju radionica, održana je 25. listopada u Novinarskom domu u Zagrebu. Domaćin konferencije je Sindikat novinara Hrvatske. Predsjednik SNH Anton Filić, uvodno je naveo najveće probleme s kojima se danas susreću novinari u Hrvatskoj: položaj takozvanih 'lažnih freelancera' ili 'prisilnih slobodnih novinara' koji rade u prikrivenom radnom odnosu, zatim netransparentno vlasništvo nad medijima, slaba zaštita radnih prava novinara zbog nedostatka kolektivnih ugovora i neučinkovitog pravosuđa te pritisak politike.

 

Pozitivnim je ocijenio sustav poreznih olakšica na dnevni tisak, kojeg su zajednički zagovarali SNH i HND te besplatnu pravnu pomoć za novinare. Osvrćući se na prethodnu vlast, Filić je podsjetio da se ona osobito okomila na male, neprofitne pa čak i manjinske medije kojima su ukinute dotacije. „Nadamo se da će nova ministrica Nina Obuljen imati više sluha za novinare“, rekao je Filić.

 

Predsjednica ogranka HND-a na HTV-u Sanja Mikleušević Pavić u svom je izlaganju izrazila zabrinutost zbog stanja na Hrvatskoj radioteleviziji: „Ja trenutno imam opomenu pred otkaz zato što smo se kolega Saša Leković, kao predsjednik HND-a i ja kao predsjednica HND-ova ogranka na HTV-u, žalili zbog lošeg stanja na Hrvatskoj radioteleviziji“.

 

„Moram podsjetiti da je bivši predsjednik HDZ-a i bivši potpredsjednik vlade Tomislav Karamrko uoči dolaska na vlast javno govorio kako će padati glave na HRT-u, što se kasnije i obistinilo - smijenjeni su svi novinari i medijski radnici koje se na neki način povezivalo sa 'drugim' političkim opcijama izuzev HDZ-a. HRT je zbog toga doživio ogroman programski i financijski pad. Zahvaljujući jakom društvu i potpori međunarodnih organizacija, u mnogim situacijama držali smo glavu iznad vode“, dodala je Mikleušević Pavić.

 

Predstavnik izdavača, direktor izdavaštva u Hanza Mediji, Tomislav Wruss, govorio je o dramatičnom padu prihoda u izdavaštvu u Hrvatskoj. „Nekada je omjer prihoda od oglašavanja i prodaje bio 50:50, međutim taj se model već neko vrijeme nalazi u dubokoj krizi. Danas svaki pojedinac postaje vlastiti izdavač, što je velika prilika za demokraciju, ali i veliki izazov za izdavaštvo. Novinske kuće čuvaju dignitet profesije, snose najveći teret jer zapošljavaju najveći broj medijskih profesionalaca. Prihodi novinskih kuća su se prepolovili, ali su, srećom, države su prepoznale potrebu da se izdavaštvo podupre na razne načine“, kazao je Wruss apelirajući na državu da i dalje potiče kulturu čitanja kroz uvođenje novih ili zadržavanje starih poreznih olakšica.

 

Jedan od panela na konferenciji bio je posvećen nedavno predstavljenom prijedlogu Direktive EU o zaštiti autorskih prava u digitalnom prostoru, koji je potakao veliku raspravu između zagovaratelja slobodnog internetskog prostora i zaštitnika prava autora ili proizvođača sadržaja u internetskom prostoru. Naime, prema prijedlogu Direktive, proizašle iz ureda europskog povjerenika za digitalno gospodarstvo Gunthera Oettingera, svaki se novinarski tekst u cijelosti smatra zaštićenim djelom, što znači da se bilo koji njegov dio ne može reproducirati, redistribuirati ili kompilirati bez dopuštanja autora.

 

Veliki news agregatori i društvene mreže poput Googlea i Facebooka prema tom prijedlogu više neće moći prikazivati sadržaje portala, čak niti rečenicu za opis linka, osim ako ne plate prava, takozvani snippet tax ili porez na linkove, kako su ga neki nazvali. Predstavnici tih kompanija najavljuju da neće pristati na takav model, jer je po njima neprovediv, a ne bi li isto dokazali, povukli su dio usluga sa tržišta zemalja koje su već uvele slične restrikcije, poput Španjolske.

 

„Vjerujemo da postoji bolji način. Inovacija i partnerstvo - a ne ograničenja -ključ su razvoja uspješnih, raznovrsnih i održivih medija u EU. Za europske autore i konzumente medija važno je očuvanje načela povezivanja, dijeljenja i kreativnosti na kojima je izgrađen uspjeh Weba. Odgovarajuća ravnoteža još nije postignuta, a Google želi predano sudjelovati u raspravama o mogućim rješenjima", službeni je stav Googlea.

 

Na konferenciji se raspravljalo i o politici zapošljavanja Europske unije, jačanju kapaciteta sindikata i organizacija, jačanju suradnje organizacija na međunarodnoj razini, radnim pravima i položaju slobodnih novinara. U raspravama su sudjelovali Adrian Evtuhovici iz Vijeća Europe, Oliver Vujovic, iz Medijske organizacije Jugoistočne Europe, Adenine Hulin iz UNESCO-a, Mary O'Shea iz Rory Peck Trust-a te predstavnici sindikata i novinarskih organizacija iz Europe.

 

 Zagreb, 26. listopada 2016.
Pravomoćno: Željko Peratović je bio žrtva mobinga

 Zagrebački Županijski sud potvrdio je prvostupanjsku presudu u korist novinara Željka Peratovića koji je još 2006. tužio Vjesnik zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu i mobbinga, kontinuiranog zlostavljanja na radnom mjestu, te je naložio Vjesniku d.d. kao sljedniku istoimenog lista da Peratoviću isplati 89.250 kuna naknade odštete.

Županijski sud potvrdio je Općinskog radnog suda u Zagrebu iz ožujka prošle godine, a prema kojoj je Peratović na svom na svom radnom mjestu u Vjesniku od ljeta 2004. do kolovoza 2005. kada je dobio izvanredni otkaz bio uznemiravan od neposredno nadređenih.

Prema presudi, Peratović je bio izložen neprimjerenim pritiscima tadašnje glavne urednice Vjesnika Andreje Latinović i njezinih pomoćnika nakon što je objavio tekst o Karamarku, tadašnjem kandidatu za šefa jedne od sigurnosnih službi.

Nakon objave tog teksta, stoji u potvrđenoj presudi, glavna urednica Latinović i njezini pomoćnici izložili su Peratovića neprimjerenim pritiscima obavljujući mu sve manji broj tekstova. Sud je zaključio i da su ga dovodili u potencijalno opasne situacije šaljući ga da izvještava o aktivnostima 'određenih krugova' o kojima je Peratović pisao i koji su mu prijetili. Ističe se i da su ga nadređeni pokušali diskreditirati kao istraživačkog novinara inzistirajući da otkrije izvore iz kojih je dobivao saznanja za svoje tekstove.

"Stoga sud smatra da je tužitelj bio u spornom periodu uznemiravan na svome radnom mjestu i da mu je poslodavac dužan nadoknaditi štetu jer ga nije zaštitio od uznemiravanja neposredno nadređenih osoba", navodilo se u prvostupanjskoj presudi.

Prema obrazloženju presude, mobbing je počeo u rujnu 2004. kada je u dnevnom tisku objavljeno da je nekolicina novinara, među kojima i Peratović, predstavljena državnom vrhu i tadašnjem ravnatelju POA-e kao "novinari s neprijateljskom djelatnošću".

Tadašnja glavna urednica Vjesnika, navodi se u presudi, Peratoviću je u redakciji javno pred ostalim kolegama rekla da je na njegovo pisanje dobila dosta prigovora, da ju je osobno nazvao Karamarko i da je najavio tužbu protiv Vjesnika te da će ona zbog Peratovićeva teksta "otići na ručak s Karamarkom kako bi ga spriječila da podnese tužbu". Nakon nekoliko dana Latinović je ponovno javno u redakciji rekla da je bila na ručku s Karamarkom te da su o Peratoviću pričali punih pet sati i da joj je Karamarko puno toga ispričao.

S obzirom da je glavna urednica to ispričala javno u redakciji, kolege su Peratovića, prema obrazloženju presude, počele izbjegavati, a počela je i njegova izolacija i profesionalna marginalizacija na radnom mjestu. To je potrajalo sve do uručivanja izvanrednog otkaza Peratoviću zbog objave intervjua s Pavlom Gažijem u "Feral Tribuneu" jer je, kako Peratović navodio, "glavna urednica Andrea Latinović, bez ikakvog obrazloženja, zabranila objavu tog teksta u Vjesniku", što je, kako se navodi, bio direktan atak na njegov rad i načelo pravodobnog i istinitog izvještavanja.

"Zadovoljan sam pravomoćnom presudom jer je u potpunosti potvrdila da sam prije više od deset godina bio politički diskriminiran kao novinar, da me je uredništvo pod pritiskom određenih političkih krugova pritiskalo da se ponašam nenovinarski - da odajem izvore informacija i da sam slan na zadatke gdje mi je prijetila opasnost. Mene je ovaj proces stajao i vremena i zdravlja", rekao je Peratović za Hinu.

Dodao je i da se nada da njegova presuda može poslužiti kao ohrabrenje ostalim kolegicama i kolegama koji se nalaze u sličnoj situaciji "da se odvaže na pravnu bitku i naravno - da ostali koji su svjedoci njihova maltretiranja, budu solidarni i hrabri i to kažu na sudu. To će biti jos jedan od načina kako ćemo uz vladavinu prava, zaštititi profesiju u cjelini", kazao je Peratović.

(Hina)  

 Zagreb, 8. travnja 2016.