Izvor: IFJ
Unatoč dobrim namjerama, Akcijski plan Ujedinjenih naroda o sigurnosti novinara i nekažnjivosti nije uspio pružiti “slobodno i sigurno okruženje za novinare i medijske djelatnike”. Naprotiv, novinare i dalje napadaju, premlaćuju, pritvaraju, maltretiraju i prijete im zbog obavljanja posla. U isto vrijeme, stalne prijetnje digitalnoj sigurnosti novinara, uključujući kibernetičke napade, krađu podataka, hakiranje i uznemiravanje na internetu, ugrožavaju sigurnost medijskih profesionalaca, zbog čega je još hitnije usvojiti instrument koji bi prisilio vlade da se pozabave nekažnjivošću ciljanog nasilja novinara i medijskog osoblja. “Nedostaje nam obvezujući međunarodni instrument koji bi prisilio države članice da istraže i odgovore na napade na novinare”, kaže predsjednica IFJ-a Dominique Pradalie.
IFJ je dosad već dokumentirao 59 ubojstava medijskih profesionalaca u 2022. godini, 12 više nego 2021. godine . IFJ je posebno istaknuo zemlje poput Afganistana, DRC-a, Haitija, Indije, Meksika, Kosova, Pakistana, Palestine, Filipina, Rusije, Turske, Ukrajine i Jemena gdje je razina nasilja nad novinarima i dalje najveća. .
Iz Federacije podsjećaju da, unatoč brojnim protokolima, smjernicama i prijedlozima, devet od deset ubojstava novinara još uvijek ostaje nekažnjeno. “Rastuća je frustracija zbog nedostatka akcije i političke volje da se uhvati u koštac s nekažnjivosti i podrže slobodni i neovisni mediji. Zbog toga smo pokrenuli globalnu kampanju za usvajanje Međunarodne konvencije posvećene zaštiti novinara i medijskih djelatnika”, dodala je Dominique Pradalie. Kampanja je službeno pokrenuta na 51. sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a u Ženevi 30. rujna. Konvencija naglašava postojeće slabosti u međunarodnom humanitarnom pravu i pravu ljudskih prava te nedostatak učinkovitih mehanizama provedbe.
Dr. Carmen Dragichi, koja je izradila nacrt konvencije za Federaciju, rekla je: “Nacrt konvencije nudi konsolidirani pravni okvir za zaštitu novinara. Kodificira obveze sudske prakse u obliku ugovora, zamjenjujući više pravnih izvora jednim sveobuhvatnim, dostupnim instrumentom. stoga pojašnjava opseg obveza prema odredbama o slobodi govora u konvencijama o ljudskim pravima, oslanjajući se na međunarodnu sudsku praksu. Također osigurava da države izričito potpišu obveze kristalizirane u odlukama protiv drugih država i pomaže nacionalnim vlastima u razumijevanju njihovih obveza te olakšava međunarodni nadzor . Također daje obvezujuću vrijednost široko prihvaćenim, ali neprovedivim standardima mekog prava, povećavajući usklađenost i odgovornost.”
Više od 60 novinarskih i medijskih sindikata, udruga, predstavničkih tijela za medije, medijskih organizacija i nevladinih organizacija diljem svijeta već je podržalo konvenciju.
Kako biste pročitali konvenciju, kliknite ovdje